Martir no vítima sira husi Masakre Likisá hetan omenajen iha aniversáriu trajédia ba da-27
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, afirma katak martir no vítima sira husi masakre Igreja São João de Brito, ne’ebé akontese iha loron 5 no 6 fulan-abríl tinan 1999, sira mak eroi loloos ba Timor-Leste nia ukun-rasik an, durante serimónia komemorasaun aniversáriu ba da-27 husi akontesimentu ne’e, ne’ebé realiza iha loron 5 fulan-abríl, iha Likisá.

Serimónia ne’e marka epizódiu ida ne’ebé markante liu iha períodu ne’ebé lori ba restaurasaun independénsia, no halibur autoridade lokál, vítima, família no joven sira iha momentu omenajen no reflesaun ida kona-ba impaktu istóriku husi masakre ne’e.
Iha ninia intervensaun, Primeiru-Ministru subliña importánsia atu hanoin hikas akontesimentu iha Likisá, hodi hateten katak komemorasaun independénsia, ne’ebé sei komemora iha loron 20 fulan-maiu, tenke fó omenajen mós ba sakrifísiu husi vítima sira 1999 nian.
“Sira ne’ebé ita fó daudaun omenajen, martir, vítima no família vítima sira ne’ebé marka prezensa iha-ne’e, iha tinan 1999, sira mak eroi hamutuk ho katuas no ferik sira iha-ne’e. Sira mak eroi loloos. Sira-nia terus mak ita hetan ukun-an. Tanba ne’e, povu mak eroi loloos. Laiha eroi seluk iha Timor. Úniku povu mak eroi loloos ba ukun-rasik an”, nia deklara.
Xefe Governu mós hateten katak dalan di’ak liu atu fó omenajen ba vítima sira maka liuhusi kompromisu atu serbí povu no nasaun, hodi destaka responsabilidade governante sira-nian kona-ba ida-ne’e. Iha ninia diskursu ba joven sira, nia subliña importánsia atu hatene istória ukun-rasik an nian atu sira bele halo planu di’ak liután ba futuru no halo reflesaun kona-ba kontribuisaun ne’ebé sira bele fó ba nasaun ne’e.
“Atu fó valór loloos ba eroi sira ne’e maka, nuudar joven tenke estuda barak no komporta an di’ak, nune’e aban bainrua simu responsabilidade karik, serbisu ho dedikasaun ba ema nia moris, liuliu povu Likisá nia moris”, nia hatutan.
Masakre Igreja Likisá, akontese iha tinan 1999, hanesan epizódiu ida ne’ebé markante no trájiku liu husi istória ba luta Timor-Leste nian, liuliu iha tempu atu hetan ukun-rasik an. Iha loron 6 fulan-abríl tinan 1999, ema barak buka refújiu iha Igreja São João de Brito tanba ta’uk violénsia husi milísia sira pró-Indonézia nian. Fatin ne’ebé tuir loloos seguru, maibé sai tiha alvu atake nian. Milísias, liu-liu grupu Besi Merah Putih, ho apoiu hosi elementu militár no polísia indonéziu sira, invade igreja no ataka ema sira iha ne’ebá, hodi hamate ema na'in-30 resin no hakanek ema na'in-100 resin, vítima sira hosi tortura, tiru, agresaun no forma violénsia sira seluk.
Komemorasaun anuál husi akontesimentu ida-ne’e nu’udar momentu ida hodi komemora hamutuk, rekoñese sofrimentu vítima sira nian no mós halo reflesaun kona-ba konstrusaun ba sosiedade ida ne’ebé bazeia ba pás, respeitu no unidade nasionál.
Partisipa iha serimónia ne’e maka Prezidente Autoridade Munisipál Likisá, Paulino Ribeiro, Prezidente Konsellu Veteranus Likisá, Vicente da Conceição “Rai Loos”, nune’e mós joven sira, estudantes, vítimas no famílias vítimas husi masakre ne’e.






































