Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus simu Subsekretária Departamentu Negósius Estranjeirus no Komérsiu Austrália nian

Kin. 26 marsu 2026, 17:01h
WhatsApp Image 2026-03-26 at 11.39.42

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, iha loron 26 fulan-marsu tinan 2026, iha Dili, hasoru malu ho Subsekretária ba Súl no Sudeste Aziátiku hosi Departamentu Negósius Estranjeirus no Komérsiu (DFAT) Austrália nian, Michelle Chan, iha ámbitu hosi ninia vizita ofisiál mai Timor-Leste, husi loron 25 to’o 27 fulan-marsu.

Sorumutu ne'e halo parte iha kuadru relasaun bilaterál entre Timor-Leste ho Austrália no mós akompañamentu implementasaun "Parseria ba Era Foun", ne'ebé konkorda ona entre Xefe Governu hosi país rua ne'e iha fulan-janeiru tinan 2026.

Durante sorumutu ne’e, ko’alia kona-ba Timor-Leste nia objetivu nu’udar Estadu-membru ASEAN ne’ebé foun liu, inklui preparasaun ba prezidénsia organizasaun ne’e nian iha tinan 2029. WhatsApp Image 2026-03-26 at 11.39.45 WhatsApp Image 2026-03-26 at 11.39.42 (1) WhatsApp Image 2026-03-26 at 11.39.43 (1)

Austrália reafirma nia kompromisu atu apoia Timor-Leste iha ninia prosesu integrasaun ba ASEAN, inklui asisténsia no apoiu tékniku iha área prioridade sira, liuliu iha siberseguransa.

Ministru Agio Pereira ko’alia kona-ba dezafiu sira ne’ebé relasiona ho organizasaun Prezidénsia ASEAN nian, inklui nesesidade sira iha nivel infraestruturas, lojístika, rekursus umanus no koordenasaun institusionál, no mós importánsia atu envolve setór privadu iha prosesu ida-ne’e. Nia temi mós serbisu ne'ebé hala'o daudaun iha área siberseguransa nian, inklui preparasaun ba enkuadramentu lejizlativu ida no reforsu ba kapasidade institusionál.

Sorumutu ne’e inklui troka hanoin kona-ba kontestu rejionál no internasionál, no mós kona-ba kestaun ekonómika no enerjétika ne’ebé fó impaktu ba país rua ne’e.

Partisipa mós iha sorumutu ne’e mak Embaixadora Austrália ba Timor-Leste, Caitlin Wilson, no reprezentante sira seluk husi Embaixada Austrália nian iha Dili.

Sorumutu ne’e remata ho parte rua reafirma sira-nia kompromisu atu hametin nafatin kooperasaun bilaterál.

   Ba leten