Timor-Leste partisipa iha sorumutu Konsellu Komunidade Sósiukulturál ASEAN ba da-35

Seg. 23 marsu 2026, 14:41h
ascc1

Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, lidera delegasaun Timor-Leste iha sorumutu Konsellu Komunidade Sósiukulturál ASEAN (ASCC) ba da-35, iha Forum Altu Nivel ASCC tinan 2026, no sorumutu Komité Funsionárius Importantes ASCC (SOCA) nian ba da-40, ne’ebé hala’o husi loron 2 to’o 7 fulan-marsu tinan 2026 iha Manila, Filipinas, iha ámbitu Prezidénsia filipina nian ba ASEAN.

Partisipasaun ida-ne’e halo parte iha Timor-Leste nia prosesu integrasaun plena iha ASEAN no marka prezensa dahuluk nasaun ne’e nian iha sorumutu Konsellu ASCC nu’udar Estadu-Membru ba da-11 hosi organizasaun ne’e.

Forum Altu Nivel ne'e hala'o ho tema “La’o hamutuk ba ita-nia futuru”: Hakbiit Povu ba ASEAN ida ne'ebé Reziliente no Koezivu" no foka ba promosaun polítika públika sira ne'ebé orienta ba povu ne'ebé iha kapasidade atu haburas inkluzaun sosiál, reziliénsia komunitária, koezaun territoriál, no dezenvolvimentu sustentável. Diskusaun sira destaka nesesidade atu avalia progresu rejionál la'ós de'it ba kreximentu ekonómiku, maibé mós ba kapasidade atu garante katak benefísiu sira hosi dezenvolvimentu to'o ba povu, família no komunidade, liuliu sira ne'ebé vulneravel liu.

Timor-Leste partisipa iha painél ministeriál ida ho tema "La Husik Komunidade Ida iha Kotuk: Integra Dezenvolvimentu Rurál, Abitasaun no Polítika Sosiál sira ba Kreximentu Inkluzivu ASEAN nian", ho objetivu atu debate estratéjia ba integrasaun polítika dezenvolvimentu rurál, abitasaun no protesaun sosiál hodi hamenus dezigualdade territoriál no garante katak komunidade rurál no marjinalizadu sira hetan benefísiu hosi kreximentu rejionál.

Iha nia intervensaun, Vise-Primeiru-Ministru subliña nesesidade atu hametin koordenasaun entre polítikas públikas no evita abordajen sira ne’ebé fragmentadu, liuliu liuhosi promove koordenasaun intersetoriál entre ministériu sira, hametin artikulasaun entre pilár tolu ASEAN nian, no mós reforsu hodi garante katak kompromisu rejionál sira ne’e bele realiza sai benefísius konkretus ba komunidades.

Iha kontestu ne’ebé hanesan, aprezenta esperiénsia nasionál hosi Programa "Uma Dignu" hanesan ezemplu ida hosi abordajen integrada ne’ebé konsentra iha komunidades, ne'ebé liga abitasaun, protesaun sosiál no dezenvolvimentu rurál.

Delegasaun nasionál mós partisipa iha sorumutu SOCA ba da-40, iha ne’ebé analiza progresu implementasaun planu servisu ASCC nian no prepara dokumentu sira hodi submete ba Konsellu Ministeriál.  ascc2 ascc3 ascc4 ascc5 ascc6 ascc7 ascc8 ascc9 ascc10 ascc11 ascc12 ascc13 ascc1

Iha sorumutu Konsellu ASCC ba da-35, Estadu-Membru sira analiza progresu iha implementasaun ASCC Blueprint 2025, ne’ebé atinje ona medida estratéjiku sira hotu ne’ebé prevee ona, no diskute prioridade sira ba períodu tuir-mai, ne’ebé aliña ho Vizaun Komunidade ASEAN nian ba tinan 2045”.

Durante sorumutu ne’e, Timor-Leste hato’o apoiu ba dokumentus rezultadu nian ne’ebé sei submete ba Simeira ASEAN ba da-48 no destaka inisiativa nasionál sira iha área seguransa ai-han, nutrisaun no protesaun sosiál, inklui programa alimentasaun eskolár no apoiu ba inan isin-rua no inan sira.

Timor-Leste destaka mós faktu katak foin lalais ne’e asume Prezidénsia Grupu País Menus Dezenvolvidu sira (LDCs) iha negosiasaun kona-ba Mudansa Klimátika ba períodu 2026–2027, ho objetivu atu promove finansiamentu klimátiku ne’ebé boot liu, operasionaliza mekanizmu apoiu ba lakon no estragu, no mós asegura asaun klimátika ida ne’ebé ekuitativu liu.

Partisipa iha Forum no iha sorumutu relasionadu sira hametin ona Timor-Leste nia prezensa iha pilár sósiukulturál ASEAN nian, kontribui ba debate rejionál sira kona-ba inkluzaun sosiál no dezenvolvimentu komunitáriu, no mós hakle’an partilla  esperiénsia no kooperasaun ho Estadus-Membrus no parseirus organizasaun nian.

Misaun ne’e reforsa Timor-Leste nia pozisaun nu’udar parseiru konstrutivu no komprometidu ba ASEAN ida ne’ebé inkluzivu, reziliente, no sentrada ba povu, no mós kontribui ba esforsu rejionál sira hodi promove dezenvolvimentu sosiál, koezaun komunitária, no integrasaun rejionál.

   Ba leten