Lei Konkorrénsia hetan ona aprovasaun ho unanimidade iha Parlamentu Nasionál

Ses. 13 marsu 2026, 09:43h
WhatsApp Image 2026-03-13 at 09.11.28

WhatsApp Image 2026-03-13 at 09.11.29 WhatsApp Image 2026-03-13 at 09.11.30 WhatsApp Image 2026-03-13 at 09.11.29 (1) WhatsApp Image 2026-03-13 at 09.11.30 (1)Parlamentu Nasionál aprova ona ho unanimidade, iha loron 2 fulan-marsu tinan 2026, iha sesaun plenária ordinária, Proposta Lei n. 19/VI (2.ª) – Lei Konkorrénsia, ho votu afavór 60, laiha votu kontra, no laiha abstensaun. Diploma ne’e estabelese rejime jurídiku ba konkorrénsia ne’ebé aplikavel ba atividade ekonómika ne’ebé hala’o ho forma permanente iha setór privadu, públiku, no kooperativu.

Lei foun ne’e estabelese regra sira ne’ebé ho objetivu atu promove prátika komersiál ne’ebé onestu no garante kondisaun konkorrénsia ne’ebé leál entre operadór ekonómiku sira. Entre ninia objetivu sira inklui regula komportamentu ajente ekonómiku sira nian iha merkadu no proteje konsumidór sira-nia direitu.

Iha sesaun plenária, Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, mensiona prosesu debate espesializadu ne’ebé hala’o hosi Komisaun D Parlamentu Nasionál, iha ne’ebé aprezenta proposta oioin kona-ba alterasaun diploma. Governu analiza kontribuisaun sira ne’ebé aprezenta ona no aseita alterasaun no aditamentu sira ne’ebé konsidera relevante, ne’ebé fó dalan atu hadi’a testu legál no reforsa kondisoins ba nia aplikasaun.

Diploma bandu prátika antikonkorrénsia sira, inklui akordu sira ne’ebé ho objetivu atu fiksa presu, restrisaun vertikál sira ne'ebé limita konkorrénsia no abuzu pozisaun dominante. Estabelese mós mekanizmu sira atu kontrola operasaun konsentrasaun emprezariál sira, hanesan fuzaun ka akizisaun, liuliu iha setór estratéjiku sira hanesan enerjia, transportes, finansas, no telekomunikasoins.

Atu garante aplikasaun rejime jurídiku ne’e, diploma ne’e prevee kriasaun autoridade konkorrénsia independente ida ho kompeténsias regulatórias no supervizaun, responsavel ba adosaun medida korretiva no aplikasaun sansaun sira bainhira iha kazu violasaun ba regra sira ne'ebé estabelese ona.

Proposta lei ne'e hetan ona aprovasaun hosi Konsellu Ministrus iha sorumutu loron 26 fulan-fevereiru tinan 2025, liuhosi proposta hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Francisco Kalbuadi Lay. Inisiativa lejizlativa ne’e ho objetivu atu estabelese kuadru jurídiku ida ne’ebé adekuadu hodi regula prátika konkorrénsia sira iha Timor-Leste tuir padraun internasionál ne’ebé relevante iha ámbitu Organizasaun Mundiál Komérsiu no prosesu integrasaun nian iha ASEAN.

Sesaun plenária ne’e prezide hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, no konta ho prezensa hosi Ministru Komérsiu no Indústria, Vise-Ministru Asuntus Parlamentares, Adérito Hugo da Costa, no mós Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál, Mateus dos Santos Tallo.

   Ba leten