Koordenasaun interministeriál haforsa preparasaun pakote lejizlativu ba atualizasaun kuadru legál siberseguransa nian
Grupu Traballu Interministeriál Siberseguransa (GICS) hasoru malu iha loron 10 fulan-marsu tinan 2026, iha Palásiu Governu, iha Dili, hodi halo análize kle’an kona-ba kontribuisaun sira ne’ebé hato’o hosi entidade sira ne’ebé hola parte iha grupu traballu ne’e, iha ámbitu preparasaun pakote lejizlativu siberseguransa nian. Grupu Traballu ne’e prezide hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, no inklui membrus Governu no dirijente instituisaun Estadu sira ne’ebé iha responsabilidade iha área ida-ne’e.

Enkontru ida-ne'e kontinua prosesu koordenasaun interministeriál ne'ebé la'o hela no serbisu ne'ebé hala'o iha fulan-fevereiru 2026, iha ne'ebé halibur ona kontribuisaun hosi espesialistas kona-ba aspetu legál, institusionál no operasionál sira siberseguransa nian. Serbisu ne’ebé la’o daudaun ne’e halo parte mós iha aprezentasaun preliminár ne’ebé halo hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus iha reuniaun Konsellu Ministrus iha loron 4 fulan-marsu tinan 2026, iha ne’ebé aprezenta proposta atu kria pakote lejizlativu ida ho objetivu atu hametin kuadru jurídiku no institusionál nasionál iha área ida-ne’e.
Pakote lejizlativu siberseguransa nian ho objetivu atu hasa'e seguransa redes no sistemas informasaun nian, proteje infraestrutura krítiku (importante loos) no servisu esensiál sira, kombate krime sira ne'ebé komete iha ambiente dijitál, no mós promove utilizasaun ba siberespasu ne’ebé seguru no responsavel hosi sidadaun sira, emprezas, no instituisaun públika sira. Entre medida sira ne'ebé konsidera maka kria mós mekanizmu institusionál sira ne'ebé dedika ba koordenasaun estratéjika no resposta operasionál ba insidentes siberseguransa nian, nune'e mós instrumentus ba kooperasaun nasionál no internasionál iha área ida-ne'e.
Iha sorumutu ne’e, aprezenta no sistematiza kontribuisaun setoriál sira ne’ebé hato’o husi membrus grupu traballu nian. Diskusaun téknika ne’e foka liu ba proposta prinsipál ajustamentu jurídiku no prosesuál sira, kompeténsia institusionál sira hosi entidades ne’ebé envolve, definisaun hosi konseitus no klasifikasaun hosi krimes, mekanizmus ba kooperasaun internasionál no fahe dadus, no mós dispozisoins ne’ebé relasiona ho protesaun ba denunsiantes.
Tuirmai Gabinete ba Dezenvolvimentu Polítikas Públikas Estratéjikas hosi Prezidénsia Konsellu Ministru nian maka sei halibur kontribuisaun setoriál sira no integra iha proposta pakote lejizlativu siberseguransa nian, hodi halo hikas apresiasaun no validasaun iha enkontru tuirmai hosi Grupu Traballu.
GICS kompostu hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, hanesan responsavel polítiku no prezidente grupu nian, Ministru Transportes no Komunikasoins, no mós Ministru Justisa. Grupu ne’e inklui mós partisipasaun hosi Diretór-Jerál Servisu Nasionál Intelijénsia Estratéjika, nu’udar koordenadór tékniku, no Diretór TIC Timor, nu’udar vise-koordenadór tékniku, aleinde ne’e entidade nasionál sira seluk ne’ebé iha kompeténsia iha área seguransa, justisa, komunikasoins, no supervizaun finanseira.






































