Timor-Leste konsolida pozisaun iha Índise Persesaun Korrupsaun 2025 nian

Ses. 13 fevereiru 2026, 14:43h
Screenshot 2026-02-13 142521

Timor-Leste hetan pontu 44 iha Índise Persesaun Korrupsaun (CPI) 2025 nian, ne'ebé fó-sai iha loron 10 fulan-fevereiru hosi organizasaun naun-governamental Transparency International, hodi mantein pontuasaun ne'ebé alkansa iha tinan liubá no okupa pozisaun da-73 entre nasaun no territóriu hamutuk 182 ne'ebé hetan ona avaliasaun. Rezultadu konfirma estabilidade hosi progresu ne'ebé rejista iha tinan hirak ikus ne'e no mantein nasaun ne'e aliña ho média rejionál hosi Ázia-Pasífiku no aas liu hosi média globál. Screenshot 2026-02-13 142833 Screenshot 2026-02-13 142550 Screenshot 2026-02-13 142853

Transparency International, iha komunikadu imprensa, salienta katak Timor-Leste hatudu "aumentu ida ne'ebé konsistente no signifikativu dezde 2012, tuir estatístika, tanba reforma estruturál sira ne'ebé hametin ona instituisaun supervizaun sira".

Iha kontestu ASEAN nian, Timor-Leste ne’ebé okupa pozisaun da-73 iha nivel globál, aas liu Vietname (da-83), Indonézia (da-115), Laos (da-115), Tailándia (da-123), Filipinas (da-131), Kamboja (da-158) no Myanmar (da-168), no iha de’it Singapura (da-3), Brunei Darussalam (da-38) no Malázia (da-57) nia kotuk.

Entre Estadus-Membrus CPLP nian, só Cabo Verde (da-35), Portugál (da-43), no Saun Tomé no Prínsipe (da-67) maka iha pozisaun aas liu. Timor-Leste koloka iha Brazíl (da-107), Angola (da-121), Mosambike (da-166), Giné-Bissau (da-166) no Giné Ekuatoriál (da-172) nia leten.

Iha tinan 2015, Timor-Leste hetan pontu 28 no okupa pozisaun da-123. Aumentu kumulativu hosi pozisaun 50 iha ranking iha dékada ikus ne'e hatudu melloria ida ne'ebé konsistente hosi indikadór sira integridade nian iha setór públiku.

CPI hanesan ferramenta antigu no abranjente liu atu sukat korrupsaun iha mundu, hodi analiza nivel korrupsaun iha setór públiku hosi nasaun no territóriu 182, fó pontuasaun hosi 0 (konsidera korruptu tebes) to’o 100 (transparente tebes), bazeia ba persesaun hosi espesialistas no ezekutivu emprezariál sira kona-ba nivel korrupsaun iha setór públiku.

Governu reafirma nia kompromisu ba fortalesimentu Estadu Direitu Demokrátiku, transparénsia iha jestaun públika no konsolidasaun instituisaun kontrolu nian, hodi kontinua medida sira ne’ebé ho objetivu atu hametin integridade no responsabilizasaun iha administrasaun públika.

   Ba leten