Governu habelar diálogu ho parseirus internasionál iha ámbitu Grupu Traballu Interministeriál kona-ba Siberseguransa

Ter. 10 fevereiru 2026, 12:07h
WhatsApp Image 2026-02-10 at 12.14.58 (1)

Iha loron 10 fulan-fevereiru tinan 2026, Grupu Traballu Interministeriál kona-ba Siberseguransa (GICS, akrónimu iha lian portugés) hala’o filafali sorumutu, iha Palásiu Governu, Dili, hodi fó kontinuasaun ba reuniaun téknika ne’ebé realiza iha loron anteriór, iha ámbitu implementasaun Despaxu n. 021/PM/X/2025, ne’ebé kria mekanizmu koordenasaun interministeriál ida-ne’e. WhatsApp Image 2026-02-10 at 12.14.57 WhatsApp Image 2026-02-10 at 12.14.57 (1) WhatsApp Image 2026-02-10 at 12.14.57 (2) WhatsApp Image 2026-02-10 at 12.14.58

Sorumutu ne’e prezide hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, no konta ho partisipasaun, aleinde membrus hosi GICS, reprezentantes hosi Embaixada no Governu Austrália no empreza australiana Scyne Advisory, ne’ebé espesializada ba apoiu estratéjiku iha setór públiku, liuliu iha área jestaun risku, siberseguransa no transformasaun dijitál.

Objetivu hosi sorumutu ida-ne’e maka atu enkuadra envolvimentu parseirus internasionál nian iha serbisu GICS ne’ebé la’o hela, liuliu iha apoiu tékniku ba análize lakunas no dezenvolvimentu roteiru nasionál siberseguransa nian, atubele asegura abordajen ida ne’ebé koordenada, estruturada no aliñada ho prioridades nasionál.

Sesaun ne’e fó mós oportunidade  atu haklean diálogu institusionál kona-ba dezafiu sira ne’ebé iha relasaun ho protesaun infraestruturas nasionál ne’ebé krítiku, liuliu ba Kabu Submarinu Timor-Leste (TLSSC, sigla iha lian inglés), nune’e mós atu klarifika prinsípiu artikulasaun entre entidades nasionál no parseirus esternu, enkuantu respeita kompeténsia institusionál no soberania Estadu.

Grupu Traballu Interministeriál kona-ba Siberseguransa ne’e kompostu husi  membrus Governu no dirijentes instituisaun-xave Estadu nian, ho koordenasaun polítika hosi Prezidénsia Konsellu Ministrus, no sei hala’o, sorumutu téknika no institusionál lubun ida ho entidades setór komunikasaun, seguransa, justisa, no supervizaun finanseira, husi loron 9 to’o 12 fulan-fevereiru.

Sorumutu sira ne’e hanesan parte husi esforsu kontínuu Governu nian hodi reforsa preparasaun nasionál iha área seguransa dijitál no asegura resposta integrada ida ba riskus ne’ebé mosu iha área siberespasu.

   Ba leten