Governu, munisípiu, no parseiru sira avalia polítika seguransa alimentár iha Enkontru Anuál CONSSAN-TL

Ses. 06 fevereiru 2026, 16:33h
627676958_789961687479946_1488024385554970106_n

Vise-Primeiru-Ministru ho Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino, ne’ebé hala’o kna’ar mós nu’udar Prezidente Konsellu Nasionál ba Seguransa no Soberania Ai-han no Nutrisionál Timor-Leste (CONSSAN-TL, (akrónimu iha lian portugés), prezide abertura ba Enkontru Anuál CONSSAN-TL, ne’ebé hala’o iha Dili iha loron 5 fulan-fevereiru, 2026, ho tema “Reforsa  Sistema Alimentár ba Soberania Alimentár" 625846461_789962484146533_2294744962681302160_n 626331490_789962384146543_5665896047930818643_n 627241773_789961600813288_4544295081913433530_n 627185990_789961500813298_8543633369934326444_n 627155561_789961660813282_9013935787398477045_n 627150154_789961400813308_2930621238596635393_n

Iha ninia diskursu, Vise-Primeiru-Ministru agradese ba entidades nasionál no internasionál, no mós Autoridade Munisipál sira, ba serbisu hamutuk ne’ebé hala’o iha ámbitu seguransa ai-han no nutrisionál. Maibé, nia subliña, dezafiu estruturál sira nafatin iha, nia destaka dependénsia nasionál maka'as ba importasaun ai-han sira no risku ne'ebé asosiadu ho futuru sistema ai-han no nutrisionál, liuliu ba labarik sira.

CONSSAN-TL harii iha tinan 2013, maibé to’o ohin loron ita kontinua hasoru dezafiu. Tanba ne’e, ami apela ba ajénsia internasionál no nasionál sira atu servisu hamutuk ho ami ho forma koordenada, sinkroniza asaun sira, avalia no buka solusaun di’ak liu hodi garante sistema ai-han báziku,” afirma Mariano Assanami Sabino.

Governante ne’e fó hanoin mós katak, modelu atuasaun CONSSAN-TL, envolve diretamente Autoridade Munisipál sira, ne’ebé responsável hodi lidera Konsellu iha nível lokál, iha koordenasaun ho Governu Sentrál no parseiru dezenvolvimentu sira. "Atu hasa’e produsaun ai-han báziku, iha kuadru CONSSAN-TL nian, ita envolve Autoridade Munisipál sira, ne’ebé lidera organizasaun ne’e iha sira-nia munisípiu,  promove servisu hamutuk ho Governu Sentrál no parseiru dezenvolvimentu sira, atu bele reforsa produsaun ai-han tuir perfíl munisípiu ida-idak nian", nia hateten.

Iha ámbitu Enkontru Anuál ne’e, Vise-Primeiru-Ministru esplika katak, enkontru ne’e fó dalan atu halo avaliasaun ba serbisu sira ne’ebé hala’o iha tinan 2025 tomak, atu identifika ba inisiativa sira ho rezultadu pozitivu, reforsa área sira ne’ebé ninia progresu la sufisiente, no análiza serbisu sira ne’ebé seidauk implementa. “Iha Enkontru Anuál ida-ne’e, ami avalia hela serbisu ne’ebé hala’o tiha ona: sira ne’ebé hetan ona rezultadu di’ak tenke kontinua; sira ne’ebé seidauk to’o iha nível ne’ebé hakarak tenke reforsa; no sira ne’ebé seidauk konsidera tenke analiza hamutuk atu nune’e, iha futuru, ita bele implementa,” nia konklui.

Enkontru Anuál CONSSAN-TL ne’e ho objetivu atu dokumenta dezempeñu Konsellu nian iha tinan 2025, reforsa transparénsia, responsabilidade no koordenasaun multi-setoriál iha área seguransa ai-han no nutrisionál, nune’e mós fornese elementu sira atu apoia foti desizaun no planeamentu estratéjiku. Inisiativa ne’e hatuur iha kuadru Dekretu-Lei No. 9/2024, loron 13 fulan-fevereiru, ne’ebé define CONSSAN-TL nu’udar órgaun interministeriál ne’ebé responsável ba koordenasaun, ezekusaun no monitorizasaun polítika públika sira iha área seguransa ai-han no nutrisaun.

Serimónia ne’e hetan partisipasaun husi membrus Governu, inklui Vise-Prezidente CONSSAN-TL no Ministru Administrasaun Estatál, Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Ministru Justisa, Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Ministru Komérsiu no Indústria, Vise-Ministru Saúde no Sekretáriu Estadu Egualidade, no reprezentantes Autóridade Munisipál, instituisaun nasionál sira nune’e mós ajénsia no parseiru internasionál sira.

Enkontru Anuál ne’e kontinua ho sesaun servisu ne’ebé dedika hodi hametin koordenasaun interministeriál, hamutuk ho munisípiu sira, no diskute Planu Asaun Estratéjiku CONSSAN-TL ba tinan 2026, iha ámbitu kompromisu Governu hodi reforsa sistema nasionál seguransa ai-han no nutrisionál.

 

   Ba leten