Konferénsia Internasionál Jeosiénsias ba da-6 debate kontributu sientífiku ba dezenvolvimentu Timor-Leste
Iha loron 5 fulan-fevereiru tinan 2026, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, prezide sesaun abertura Konferénsia Internasionál Jeosiénsias ba da-6, ne’ebé organiza hosi Institutu Jeosiénsias Timor-Leste (IGTL, sigla iha lian portugés), ne’ebé hala’o mós ohin, loron 6 fulan-fevereiru, iha Dili.

Ho tema, “Jeosiénsias ba Konstrusaun Estadu: Dadus, Rekursus no Reziliénsia ba Futuru Timor-Leste”, konferénsia ne’e halibur investigadór, akadémiku, espesialista setór ne’e nian, desizór polítiku no reprezentantes husi instituisoins nasionál no internasionál sira, hodi debate kontributu jeosiénsia nian ba dezenvolvimentu nasionál, jestaun sustentavel ba rekursus naturais no hametin reziliénsia nasionál.
Iha intervensaun abertura, Xefe Governu destaka katak, “maske Timor-Leste hanesan nasaun joven ida, ita maka país ida ne’ebé iha istória naruk”, hodi subliña katak, “povu Timor-Leste sempre moris iha relasaun metin ho sira-nia rai no sira-nia tasi”.
“Ligasaun kle’an ho rai no tasi ne’e maka sustenta ita-nia povu durante tinan atus ba atus nia laran, liuhosi konflitu, esplorasaun, no tinan Rezisténsia nian," Xefe Governu afirma, hodi hatutan katak, "agora maka ita konta tinan ruanulu-resin-haat dezde Restaurasaun Independénsia, ita-nia ligasaun bei'ala sira ho rai tenke kompleta ho koñesimentu sientífiku."
Primeiru-Ministru rekorda katak, tinan 24 liubá dezde Restaurasaun Independénsia, Timor-Leste estabelese ona “Estadu ida ne’ebé demokrátiku no pasífiku”, ne’ebé gia hosi Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu tinan 2011-2030, ne’ebé “identifika indústria estratéjika tolu hanesan baze ba ita-nia futuru: turizmu, agrikultura, no petróleu nune’emós rekursus naturais.”
Xanana Gusmão salienta importánsia soberania marítima no hanoin hikas prosesu konsiliasaun obrigatória ne'ebé hahú iha ámbitu Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba Direitu Tasi, ne'ebé permite atu asegura fronteiras marítimas ho Austrália, nune'e mós negosiasaun sira ne'ebé la'o hela ho Indonézia. "Soberania ba ita-nia nasaun la'ós de'it hetan eransa hosi istória; ida-ne'e sustenta hosi koñesimentu, matenek/iha kapasidade atu hatene no responsabilidade," nia afirma.
Kona-ba projetu Greater Sunrise, nia reafirma katak "Governu nia pozisaun sempre klaru: gás naturál hosi Greater Sunrise tenke prosesa iha rai parte Timor-Leste nian", no hatutan katak projetu ne'e "sei fó benefísiu nasionál, inklui kria serbisu, reseitas ba tempu naruk, no estabelese baze industriál ida iha ita nia kosta súl".
Iha loron dahuluk, konferénsia ne’e konta ho painél ida hosi altu nivel ne’ebé dedika papél servisu jeolójiku nasionál nian iha konstrusaun Estadu, ho intervensaun hosi reprezentantes mundu luzófonu no rejiaun Ázia-Pasífiku. IGTL mós aprezenta mapa jeolójiku no jeokímiku foun, inklui mapa Maliana no mapa anomali jeokímika iha Oekusi Ambenu, Ataúru, no rejiaun sira seluk.
Loron daruak foka ba kartografia jeolójika, iha rekursus minerais, no setór enerjétiku, ho sesaun sira ne'ebé dedika ba esplorasaun ne’ebé iha responsabilidade, jestaun rekursus naturais, mitigasaun risku jeolójiku, no papél jeosiénsias iha kreximentu ekonómiku. Konferénsia ne’e partisipa hosi espesialistas Portugál, Reinu Unidu, Mosambike, Austrália, Brazil, Indonézia, no organizasaun rejionál sira.
Ba Xefe Governu, papél IGTL nu’udar sentru iha prosesu ida-ne’e, tanba promove investigasaun jeolójika no prodús koñesimentu sientífiku ba servisu Estadu no povu timoroan. "Laiha koñesimentu ida-ne'e, labele iha soberania loloos ba ita-nia rekursus naturais", nia afirma.
Iha palku internasionál, nia destaka katak "kooperasaun internasionál hanesan nesesidade estratéjika ida ba ita-nia país", haree ba kolaborasaun ho universidade no sentru sira investigasaun nian hanesan meiu ida hodi "aselera aprendizajen, fahe esperiénsia, adota prátika-di’ak, no evita errus ne'ebé komete iha kontestu sira seluk".
Bainhira taka ninia intervensaun, Primeiru-Ministru reafirma kompromisu Ezekutivu ho investimentu iha siénsia no formasaun ba pesoál tékniku nasionál sira. "Ami hakarak joven timoroan sira hetan formasaun iha áreas jeosiénsias, enjeñaria, ambiente no enerjia", nia hateten no subliña katak koñesimentu tenke hatudu liu husi " desizaun sira ne'ebé hadi'a moris, proteje komunidade no kria empregu".
Ikusliu, nia husik hela mensajen futuru nian ida, hodi afirma katak, “Timor-Leste komprometidu ba dalan dezenvolvimentu inkluzivu no sustentável ida, ne'ebé harii iha koñesimentu, hametin hosi kooperasaun no orienta hosi prioridade nasionál ba tempu naruk."
"Eskolla sira ne'ebé ita halo kona-ba ita-nia rai no ita-nia tasi sei harii ita-nia país iha futuru," nia konklui, hodi espresa ninia konviksaun katak "Konferénsia ida-ne'e sei ajuda atu fundamenta eskolla sira-ne'e no kontribui ba futuru ita-nia nasaun nian ba tinan ruanulu-resin-haat oinmai no ba beibeik."






































