Governu Japaun finansia projetu atu reforsa kapasidade eskola téknika agrikultura iha zona leste

Kua. 28 janeiru 2026, 11:18h
619897699_1211562151156404_9216957744037298182_n

Iha loron 27 fulan-janeiru tinan 2026, iha Embaixada Japaun iha Díli, halo asinatura ba kontratu subvenzaun ba projetu “Capacity Building Project for Agricultural Technical Training Schools in Eastern Timor-Leste” (Projetu Reforsu Kapasidade ba Eskola Téknika Formasaun Agrikultura iha Timor-Leste), ne’ebé finánsia husi Governu Japaun no implementa husi ONG japaun PARCIC. 621800112_1211561384489814_6981889864386183323_n 623086872_1211561534489799_6762449931447394688_n 618772513_1211561971156422_1980520645532619617_n 622509714_1211561067823179_8998786411299443295_n

Acordu ida ne’e asina husi Embaixadór Japón iha Timor-Leste, Yamamoto Yasushi, no reprezentante PARCIC, Ito Junko, ho testemuña husi Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau, Veneranda E. M. Lemos Martins, Diretór-Jerál Eskola Téknika Ministériu Edukasaun, Deolindo da Cruz, no Diretór-Jerál Agrikultura, Kafé no Kultura Industriais Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Floresta, Martinho Laurentino Soares.

Projetu ne’e iha orsamentu tomak besik dólar amerikanu 340 mil, no sei hahú faze dahuluk iha fulan Marsu 2026, no hala’o durante tinan rua (2026–2028). Intervensaun projetu nian sei hala’o atividade sira hamutuk ho eskola agrikultura privadu no sentru tékniku iha zona leste nasaun, inklui halo análize rai iha labóratoriu básiku, produsaun materyál agrikultura (materyál atu hadia rai) ho baze iha rekursu lokal no naturál, atividade estensaun ho to’os-na’in sira, no formasaun iha jestãu negósiu, husi prátika produsaun to’o distribuisaun materyál agrikultura, ho apoiu ba dezenvolvimentu ideia negósiu iha setór ne’e. Iha tinan dahuluk, projetu sei servisu hamutuk ho Sentru Dezenvolvimentu Komunitáriu (CDC) Baucau.

PARCIC, hanesan ONG japaun ne’ebé iha prezensa iha Timor-Leste desde tinan 2002, dezenvolve projetu sira ho komunidade rurál iha área produsaun no valorizasaun produtu lokal sira, inklui inisiativa sira ligadu ho kafé, prosesamentu hahán no nutrisaun, iha kooperasaun ho grupu komunidade iha munisípiu barak.

   Ba leten