Komemorasaun Loron Internasionál ba Feto iha Timor-Leste

Timor-Leste komemora Loron Internasionál ba Feto, iha loron 8, fulan Fevereiru liu ba iha Delta Nova, ho prezensa ema boot sira hosi rai laran no rai liur ne’ebé ko’alia kona-ba “Esforsu atu hetan asesu ba Protesaun no fó Oportunidade ne’ebé hanesan”.
“Tema ne’e hili atu koalia kona-ba ita nia Nasaun nian kompromisu atu asegura feto nia asesu ba seguransa, justisa, saúde, edukasaun, liberdade no mós iha direitu no opurtunidade hanesan ho mane sira iha área hotu-hotu”, hateten Sekretária Estadu Promosaun Igualdade, Idelta Rodrigues iha ninia intervensaun.
Idelta Rodrigues ne’e hatutan tan katak “Pontu sira hosi kompromisu nian tenke sai realidade ba ita hotu-hotu, feto no mane tenke hatene sira nia moris lor-loron no hamutuk ita luta hodi promove igualdade jéneru iha rai ida ne’e.
Iha okaziaun ne’e mós Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha ninia intervensaun hateten katak “Kazu violénsia doméstika iha Timor-Leste grave teb-tebes, tan ne’e ita tenke ho konsiénsia hodi halakon tiha lala’ok ne’e no kria indepedénsia ekonómika ba feto sira. Kona-ba kazu violénsia doméstika no violénsia seksuál tenke harii prizaun preventiva hodi impede atu mane sira ne’ebé halo asaun violenta labele la’o livre hela molok atu hetan julgamentu”.
Nuneé mós Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Maria Paixão reprezenta Prizedente Parlamentu Nasionál, hateten “Ita labele haluha iha Timor Leste ita nia feto maluk sira mós presija atu iha protesaun ba sira, presija hetan opurtunidade hanesan, tanba ne’e husu ba Governu atu tau matan ba labarik sira atu bele hetan asesu ba edukasaun di’ak”.
Iha biban ne’e mós Reprezentante Especiál ba Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian iha Timor-Leste, Ameerah Haq, hateten katak loron ohin la’ós okaziaun ba selebrasaun de’it, maibé mós sai nu’udár tempu atu reflete kona-ba responsabilidade sira ne’ebé koletiva no individuál atu kria responsabilidade ba feto, mane, labarik feto no labarik mane hodi goza oportunidade no direitu ne’ebé hanesan no iha ligasaun metin hosi kna’ar ne’ebé hanesan livre hosi tauk no diskriminasaun.