Governu asina akordu finansiamentu ho Banku Aziátiku Dezenvolvimentu ba reabilitasaun estrada Lospalos-Iliomar

Seg. 15 dezembru 2025, 17:29h
599472579_1293109589524761_1326558429617172896_n

Iha loron 15 fulan-dezembru tinan 2025, iha Dili, Governu asina  akordu finansiamentu ida ho Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB, sigla iha lian inglés) ba reabilitasaun kuaze kilómetru 42 ba estrada nasionál ne’ebé liga Lospalos ba Iliomar, iha munisípiu Lautein, inklui atu halo filafali konstrusaun ba ponte tolu no dezeñu rua seluk ba dalan Baukau-Lautein. 598271855_1293109736191413_3551568961399172111_n 597599017_1293109706191416_3197095150397970768_n 599530919_122160225422843505_4502715423014533192_n 600260667_1293109416191445_5906828036138009478_n

Akordu ne’e asina husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, no Diretora ADB iha Timor-Leste, Stefania Dina, iha serimónia ida ne’ebé hala’o iha Auditóriu Ministériu Finansas, Dili. Serimónia ne’e konta ho prezensa hosi Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa no Prezidente Autoridade Munisipál Lautein.

Pakote finansiamentu ne’e hamutuk dolar amerikanu millaun 78, inklui empréstimu konsesionál dolar amerikanu millaun 75 no subvensaun dolar amerikanu millaun 3. Objetivu hosi projetu ne’e mak atu hadi’a konektividade rodoviária entre leste no súl iha país ne’e, hametin seguransa viajen nian no asegura reziliénsia infraestrutura ne’ebé boot-liu hasoru inundasaun, rai-halai no risku sira seluk ne’ebé relasiona ho alterasaun klimátika.

Durante serimónia ne’e, Ministra Finansas afirma katak, “reabilitasaun ba estrada kilómetru 42 entre Lospalos no Iliomar ne’e la’ós de’it fó benefísiu diretamente ba komunidade sira tuir dalan, maibé mós integra iha korredór rodoviáriu norte-súl ne’ebé liga Lospalos ba Vikeke, hodi kontribui ba vizaun Governu nian ba rede rodoviária nasionál kontínua iha territóriu tomak”.  Governante ne’e subliña mós importánsia ba envolvimentu hosi autoridade lokál sira hodi asegura implementasaun ba projetu ne’e, liuliu iha jestaun ba kestaun sosiál no ambientál sira.

Subvensaun dolar amerikanu millaun 3 ne’e finansia liuhusi Programa Parseria ba Reziliénsia Komunitária ADB nian, ho apoiu hosi Ajénsia Franseza Dezenvolvimentu, Fundu Nórdiku Dezenvolvimentu, Governu Reinu Unidu no Fundu Verde ba Klima. Apoiu ida-ne’e sei halo komunidade sira hosi suku sira ne’ebé lokaliza tuir dalan atu dezeña no implementa intervensaun ba adaptasaun klimátika ho eskala ki’ik.

Projetu ne’e integra solusaun sira ne’ebé bazeia ba natureza ho enjeñaria konvensionál, hodi inklui melloria sistema drenajen, reforsu aterrus, pavimentu sira ne’ebé adapta ba riskus naturais no estabilizasaun foho-lolon liuhosi bioenjeñaria. Prevee mós intervensaun sira iha ponte Seisál, Borouai no Malailada, atu hamenus problema sira ne’ebé kauza hosi inundasaun.

Diretora ADB iha Timor-Leste, Stefania Dina, hateten katak, “hametin reziliénsia ba komunidades ne’e esensiál atu proteje moris no meius subsisténsia hasoru dezastre no kondisoins klimátikas ne’ebé maka estremu”, hodi hatutan katak, projetu ne’e sei permite komunidade lokál sira atu lidera solusaun sustentavel no adaptavel ba protesaun infraestruturas sira ne’ebé importante tebe-tebes.

Akordu empréstimu antes ne’e hetan ona autorizasaun husi Konsellu Ministrus, iha sorumutu, loron 10 fulan-dezembru tinan 2025, no halo parte iha esforsu Governu Konstitusionál IX nian ne’ebé atu hadi’a konektividade nasionál, apoia dezenvolvimentu ekonómiku lokál no promove infraestruturas rezilientes no sustentaveis iha país tomak.

   Ba leten