Timor-Leste no Uniaun Europeia Realiza Diálogu Parseria Daruak Tuir Akordu Samoa
Iha loron 24 fulan-novembru tinan 2025, Timor-Leste no Uniaun Europeia realiza Diálogu Parseria daruak tuir artigu 3.º Akordu Samoa nian, iha Bruxelas, ho objetivu atu avalia progresus kooperasaun bilaterál no define áreas prioritárias ba kontinuasaun serbisu hamutuk nian.
Sorumutu ne’e permite atu halo balansu ba inisiativa sira ne’ebé dezenvolve dezde Diálogu Parseria dahuluk nian, ne’ebé realiza iha Dili, iha tinan 2024, no analiza dezenvolvimentu polítiku, ekonómiku no sosiál prinsipál ne’ebé rejista husi parte rua-ne’e. Sorumutu ne’e reafirma kompromisu Timor-Leste no Uniaun Europeia nian hodi hametin parseria bazeia ba prinsípiu orden internasionál ne’ebé tuir regras, foka liuliu ba papél sentrál Nasoins Unidas no efikásia multilateralizmu nian.

Iha diálogu ne’e aborda konsekuénsias globais hosi funu iha Ukránia, seguransa ekonómika no nesesidade atu promove tranzisaun ida ne’ebé matak no reziliente. Parte rua-ne’e subliña relevánsia atu hasoru dezafius komuns, inklui alterasaun klimátika, inserteza ekonómika no estabilidade rejionál.
Timor-Leste aprezenta avansu sira ne’ebé alkansa iha implementasaun hosi ninia ajenda dezenvolvimentu sustentável nian, nune’e mós prioridade sira ne’ebé define hafoin adezaun formal ba ASEAN, ne’ebé konkretiza iha loron 26 fulan-outubru tinan 2025. Iha kontestu ida-ne’e, Uniaun Europeia manifesta disponibilidade atu hametin apoiu tékniku no institusionál, ho objetivu atu ajuda Timor-Leste aproveita ho másimu benefísius hosi ninia estatutu nu’udar Estadu-Membru ASEAN.
Sorumutu ne’e mós ko’alia kona-ba kestaun sira ne’ebé relasiona ho Estadu direitu, demokrasia no direitus umanus. Timor-Leste fahe progresu sira ne’ebé hetan ona iha área governasaun di’ak, destaka asaun promosaun ba igualdade jéneru no kombate violénsia bazeia ba jéneru.
Iha área kooperasaun ba dezenvolvimentu, bilaterál no rejionál, halo análize ba intervensaun sira ne’ebé la’o hela tuir Instrumentu Europa Globál (NDICI) ba períodu tinan 2021–2027, nune’e mós oportunidades ne’ebé relasiona ho estratéjia Globál Gateway.

Diskusaun sira ne’e inklui mós temas globais hanesan alterasaun klimátika, ambiente no governasaun tasi, hodi parte rua-ne’e rekoñese urjénsia atu implementa rezultadus COP30 nian no define objetivu foun ida ba finansiamentu klimátiku pós-2025.
Iha área ekonómika, Timor-Leste no Uniaun Europeia avalia situasaun Akordu Parseria Ekonómika interinu (iEPA) no ninia potensiál hodi aumenta fluksu komérsiu no investimentu, bainhira Timor-Leste avansa ho prosesu adezaun ba akordu ne’e.
Sorumutu ne’e prezide hamutuk hosi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, no Sekretáriu-Jerál Adjuntu ba Asuntus Polítikus Servisu Europeu Asaun Esterna, Olof Skoog.
Kooperasaun entre Timor-Leste no Uniaun Europeia sei kontinua iha kuadru Akordu Samoa no mekanizmu sira ne’ebé estabelese ona hodi hametin diálogu polítiku, promove dezenvolvimentu sustentavel no aprofunda parseria bilaterál.






































