Timor-Leste Reforsa Kompromisu ba Protesaun Sosiál no Nutrisaun iha Simeira Mundiál Daruak ba Dezenvolvimentu Sosiál, iha Qatar

Ses. 14 novembru 2025, 15:29h
580138231_122186924546382272_3187661163325769538_n

Governu Timor-Leste, liuhosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais, Mariano Assanami Sabino, no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, partisipa, hosi loron 4 to’o loron 6 fulan-novembru tinan 2025, iha Simeira Mundiál Daruak ba Dezenvolvimentu Sosiál, ne’ebé hala’o iha Doha, Qatar, ne’ebé marka tinan 30 Simeira Copenhaga tinan 1995. Delegasaun ne’e hetan apoiu husi Reprezentante Permanente Timor-Leste iha Nasoins Unidas, Embaixadór Dionísio da Costa Babo Soares, no Programa Alimentár Mundiál (WFP). 577796506_122186712890382272_3584402332222283411_n eaac4d8d-9e37-409e-8022-5c3541dc513a 581160418_723816574094458_3787590222603015715_n 581134181_723816630761119_5052412271799618597_n 581121594_723816187427830_9106200841657656662_n 577826826_122186713958382272_6523758814809036638_n 577065307_122186713784382272_3487441329122513592_n 581245920_723816354094480_7222073272348611424_n 576826916_122186710088382272_4994838199556830708_n

Nasoins Unidas maka hala’o Simeira ne’e, ne’ebé halibur reprezentante sira hosi nasaun liu 150 hodi hafoun kompromisu globál ba halakon pobreza, promove serbisu dignu no inkluzaun sosiál, iha kontestu ida ne'ebé marka hosi dezigualdade ne’ebé persistente no dezafiu globál sira ne'ebé mosu.

Iha nia intervensaun iha plenária, Vise-Primeiru-Ministru subliña importánsia papél povu nian iha dezenvolvimentu nasionál no afirma katak sistema protesaun sosiál sira tenke haree hanesan investimentu ida ba pás, dignidade umana no dezenvolvimentu sustentável. Nia mós destaka Timor-Leste nia knaar hanesan Prezidente Forsa-Tarefa Globál kona-ba Protesaun Sosiál no Nutrisaun, plataforma ida ne’ebé reúne nasaun vulneravel sira ho objetivu atu transforma kompromisu polítiku sira sai asaun konkreta hodi apoia populasaun sira ne’ebé desfavoresidu liu.

Timor-Leste mós aprezenta progresu sira ne’ebé hetan iha resposta ba malnutrisaun, ne’ebé rekoñese nu’udar prioridade nasionál, liuhosi inisiativa sira hanesan programa Bolsa da Mãe Condicional, ne’ebé relasiona ho transferénsia osan ba akompañamentu nutrisionál no fortalesimentu inan-feto sira, ho apoiu hosi parseirus internasionais.

Vise-Primeiru-Ministru destaka mós lisaun tolu ne’ebé aprende hosi esperiénsia Timor-Leste nian: primeiru, katak protesaun sosiál tenke haree hanesan investimentu ida no la’ós hanesan kustu ida; segundu, katak kooperasaun internasionál esensiál atu promove inovasaun no finansiamentu sustentável; no ikus liu, katak importante tebes atu lori mekanizmu finanseiru globál sira besik liután ba realidade lokál sira, hodi garante katak labarik hotu-hotu iha asesu ba ai-han no protesaun.

Durante Simeira ne’e, Timor-Leste hamutuk ho Irake, WFP, OIT, UNICEF, IDS – Universidade Sussex no Uniaun Europeia, organiza eventu paralelu altu nivel ho tema “Husi Reforma ba Impaktu: Governu Loke Era Foun ba Protesaun Sosiál Universál ba Seguransa Alimentár no Nutrisionál”, ne’ebé halibur reprezentante sira husi Timor-Leste, Irake , Brazil no Somália. Abertura ba sesaun ne’e hala’o husi Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino.

Durante painél, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun aprezenta esperiénsia nasionál iha implementasaun programa Bolsa da Mãe Kondisional ba Saúde Nutrisaun Inan no Oan - BdMK-SANUTRIO, hodi destaka ninia kontribuisaun ba prevensaun atrazu kreximentu (stunting) no ba hadi’a saúde inan no labarik nian.

Iha sesaun pergunta no resposta, husu ba Ministra kona-ba oinsá atu garante katak populasaun vulneravel sira inklui ho efetivu iha programas sosiais. Nu'udar resposta, nia hatete katak "lideransa iha responsabilidade atu besik ba família sira hodi identifika no komprende dezafiu sira ne'ebé sira hasoru, liuhosi vizita ba uma no akompañamentu diretu, hodi garante katak laiha ema ida maka hela iha kotuk".

Eventu ne'e reforsa kompromisu hosi nasaun partisipante sira hodi promove polítika sira ne'ebé inkluzivu, bazeia ba evidénsia, no mós hodi hametin kooperasaun rejionál no Súl-Súl ba sistema protesaun sosiál ne’ebé sustentável.

Timor-Leste nia partisipasaun iha Simeira no debate paralelu hatudu kompromisu nasionál hodi konsolida sistema protesaun sosiál ne’ebé universál, reziliente no sentradu iha povu, hodi reforsa papél Timor-Leste nu’udar lian ativu iha defeza ba nutrisaun, seguransa ai-han no protesaun sosiál.

   Ba leten