Misaun Sientífika OceanX Esplora Ekosistema Tasi Timor-Leste nian

Seg. 10 novembru 2025, 09:26h
577555469_709663908856607_2205272800442409316_n

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão halo vizita ba ró peskiza OceanXplorer ne’ebé atraka iha Portu Tibar iha munisípiu Likisá, iha sábadu ne’e, loron 8 fulan-novembru. Vizita ne’e marka inísiu ba misaun sientífika internasionál “OceanX Timor-Leste 2025: Exploring the Edge – The Timor Passage” (“Hodi esplora limites – Pasajen Timor nian”), ne’ebé hala’o husi loron 8 to’o 22 fulan-novembru iha kosta norte Timor-Leste no iha rejiaun Illa Ataúru. 577317441_709664878856510_5065858577775828106_n 577484797_810707355059167_2067114718286833568_n 578959367_709667902189541_1248831618045559991_n 577067378_709661005523564_258225316004363302_n 577586854_709662332190098_1708537152137199469_n 579105107_709662165523448_5515690378578572774_n

Misaun ne’e hanesan rezultadu husi parseria ida entre OceanX — organizasaun sein fins lukrativus ne’ebé lokaliza iha Estadus Unidus no hetan apoiu husi Dalio Philanthropies — ho Governu Timor-Leste, liuhusi Ministériu Agrikultura, Peskas, Pekuária no Florestas, no konta mós ho kolaborasaun husi universidade no instituisaun sientífika internasionál oioin, inklui King Abdullah University of Science and Technology (KAUST), Universidade Florida, Universidade Austrália Osidentál nian, Universidade Macquarie, Universidade Flinders no Ocean Alliance.

Iha vizita ne’e, Primeiru-Ministru hetan akompañamentu husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, nune’e mós membru Governu no Parlamentu Nasionál sira seluk. Delegasaun ne’e iha oportunidade atu aprende kona-ba kapasidade teknolójika hosi OceanXplorer no rona esplikasaun husi ekipa sientífika kona-ba objetivu misaun nian, ne’ebé kombina siénsia tasi nian, teknolojia, edukasaun no komunikasaun hodi hakle’an koñesimentu kona-ba tasi no promove ninia jestaun sustentável.

OceanXplorer ne’e konsidera hanesan ró peskiza oseanográfika ida ne'ebé avansadu liu iha mundu, ekipadu ho laboratóriu sira ne'ebé modernu liu, ró ki’ikoan taka-metin (submarinu ki’ikoan) ne’ebé bele tun to’o tasi okos to’o metru rihun neen, drone, sistemas imajen no plataforma sira intelijénsia artifisiál nian ne'ebé bele identifika espésie sira no análize dadus iha tempu ne’e kedas.

Espedisaun OceanX Timor-Leste 2025 sei estuda tasi kle’an sira iha norte Dili no Illa Ataúru nian—zona ida ne’ebé riku liu ho biodiversidade no ladún esplora hosi Triángulu Korál—iha ne'ebé Oseanu Pasífiku no Oseanu Índiku hasoru malu. Investigadór sira sei halibur dadus kona-ba biodiversidade, korrente tasi nian, habitat no espésie sira, hodi kontribui ba komprensaun ne’ebé kle’an liu kona-ba ekosistema tasi nian iha nasaun ne’e.

Rezultadu sira ne’ebé hetan sei permite atu estabelese baze sientífika ida ne’ebé sólidu kona-ba ekosistema tasi Timor nian no sei orienta polítika sira iha futuru ba peskiza, konservasaun, no jestaun ba rekursus tasi nian. Misaun ne’e mós sei hametin kooperasaun entre Timor-Leste no instituisaun investigasaun internasionál sira, hodi hasa’e kapasidade sientífika nasionál no liga nasaun ne’e ba rede globál siénsia no esplorasaun tasi nian.

Durante fin-de-semana, OceanX loke odamatan OceanXplorer nian ba estudante, peskizadór no jornalista timór-oan sira, hodi fornese vizita ho gia (matadalan) ne'ebé destaka programa nia potensiál edukativu no sientífiku.

OceanX nia prezensa iha Timor-Leste nu’udar marku importante ida iha valorizasaun no esplorasaun ba sustentável rekursus tasi Timor-Leste nian, ne’ebé konsolida kompromisu Governu nian hodi promove dezenvolvimentu sustentável no proteje ambiente tasi nu’udar pilár estratéjiku ekonomia azúl nian.

   Ba leten