Timor-Leste Partisipa iha Simeira ASEAN ba da-47 no Formaliza Adezaun nu’udar Estadu-Membru ba da-11

Kin. 23 outubru 2025, 12:01h
569134244_122269317224223835_9103894156049734090_n

Iha loron 26 fulan-outubru oin-mai, Timor-Leste sei hetan admisaun formalmente nu’udar Estadu-Membru ba dala 11 ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), iha ámbitu Simeira ASEAN ba da-47 no Simeiras Relasionadas, ne’ebé sei hala’o iha Kuala Lumpur, Malázia, iha loron 26 to’o 28 fulan-outubru tinan 2025.

Komitiva governamentál nasionál sei xefia husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, no integra membrus Governu balun ne’ebé, aleinde partisipa iha serimónia ofisiál adezaun nian, sei hola parte iha sorumutu setoriál no bilaterál oioin, nune’e mós iha asinatura memorandus entendimentu ho país sira iha rejiaun, hodi hametin kooperasaun iha área estratéjika oioin ba dezenvolvimentu nasionál no integrasaun rejionál.

Simeira ASEAN ba da-47 ne’e sei halibur xefe Estadu no Governu liu 30, hodi sai sorumutu ida ne’ebé boot-liu iha istória organizasaun ne’e nian. Ho tema “Inkluzaun no Sustentabilidade”, Simeira ne’e sei ko’alia kona-ba tema sira hanesan pás rejionál, reziliénsia ekonómika no kreximentu inkluzivu, inklui Simeira ASEAN+3, Ázia Orientál no sorumutu ho parseirus diálogu hanesan Nasoins Unidas, Estadus Unidus, Xina, Japaun, Índia, Koreia Súl, Austrália no Uniaun Europeia.

Entre lider mundiál sira ne’ebé sei partisipa iha eventu ne’e maka Prezidente Estadus Unidus, Donald Trump, Primeiru-Ministru Xina, Li Qiang, Prezidente Brazil, Luiz Inácio Lula da Silva, Prezidente Áfrika Súl, Cyril Ramaphosa, no Primeiru-Ministru Índia, Narendra Modi.

Ba Timor-Leste, ida ne’e hanesan momentu istóriku ida, ne’ebé simboliza dékada rua ba preparasaun institusionál, diplomátika no téknika ba integrasaun plena iha komunidade rejionál. Adezaun ne’e marka inísiu ba faze foun ida kooperasaun no dezenvolvimentu nian, ne’ebé enkuadra iha Planu Pós-Adezaun 2026-2030, ne’ebé ho nia objetivu atu konsolida Timor-Leste nu’udar país ida ne’ebé iha “kapasidade, koneksaun no ne’ebé kompetitivu, integradu plenamente iha Komunidade ASEAN to’o 2030.”

Envolvimentu hosi membrus Ezekutivu oioin reflete natureza transversal integrasaun nian iha ASEAN, ne'ebé abranje pilár tolu hosi komunidade rejionál — Polítiku-Seguransa, Ekonómiku no Sósiukulturál — no ezije koordenasaun besik entre ministérius no instituisaun nasionál oioin.

Durante Simeira, membrus Governu sei partisipa mós iha enkontru ho sira-nia omólogus hosi Malázia, nasaun ne'ebé prezide ASEAN iha tinan 2025, no Estadus-Membrus seluk, ho objetivu atu aprofunda kooperasaun bilaterál no rejionál iha área tranzisaun enerjétika, inovasaun dijitál, edukasaun, juventude, agrikultura, konektividade no infraestruturas.

Sei asina mós Memorandu Entendimentu oioin ho Estadus-Membrus  ASEAN nian, ne'ebé foin lalais ne'e hetan aprovasaun hosi Konsellu Ministrus, ne'ebé kobre área sira hanesan telekomunikasoins, asuntus diplomátikus, seguransa, justisa no mídia, no mós área relevante sira seluk. Akordu sira-ne'e ho objetivu atu promove interkámbiu tékniku, kapasitasaun institusionál no hametin kooperasaun entre entidades reguladoras, operadór sira no instituisoins públikas.

Adezaun plena Timor-Leste nian ba ASEAN nu’udar marku diplomátiku ida no kompromisu estratéjiku ida, ne’ebé reafirma nasaun ne’e nia knaar nu’udar parseiru ativu hodi harii rejiaun ida ne’ebé pasífika, estavel no próspera.

Iha diskursu foin lalais ne'ebé hato'o iha fulan-jullu tinan 2025 iha Singapura, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão afirma katak " "Timor-Leste buka adezaun plena ba ASEAN ho sentidu responsabilidade ne'ebé maka'as— no sentidu pertensa ne'ebé kle'an", haree nia-an "la'ós hanesan ema hosi li'ur ne'ebé tama hamutuk iha klube ida, maibé hanesan ema sudeste-aziátikus ne'ebé formalmente tama iha família rejionál ida". Nia mós rekoñese katak ba Timor-Leste, adezaun ba ASEAN la’ós destinu ida—ne’e la’ós objetivu ikus nian. Ida-ne'e mak enkuadramentu ida ba dame no prosperidade rejionál ne'ebé ita hakarak kontribui—no defende".

Iha Timor-Leste, serimónia ofisiál adezaun nian sei marka ho selebrasaun sira iha kapitál munisípiu sira hotu, ho énfaze serimónia sentrál iha Dili, ne'ebé sei hala'o iha Domingu, loron 26 fulan-outubru, tuku 5:30 lokraik, iha Jardim Largo de Lecidere. Eventu ne’e sei partisipa hosi membrus Governu balun, reprezentantes hosi korpu diplomátiku no parseiru internasionál sira. Programa ne’e inklui hananu Inu Nasionál Timor-Leste no Inu ASEAN nian, diskursu hosi Embaixadór Malázia ba Timor-Leste, nasaun ne'ebé  asume Prezidénsia ASEAN nian iha tinan 2025, no Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais, no mós transmisaun diskursu hosi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha okaziaun serimónia adezaun ofisiál nian.

 

Ho adezaun formál ba ASEAN, Timor-Leste reforsa nia kompromisu ba valór sira diálogu nian, kooperasaun no solidariedade rejionál, no mós ba reforsu relasoins bilaterais no multilaterais ho nia parseiru sira hotu, ne’ebé ezije envolvimentu maka’as hosi liña ministeriál oioin no instituisaun nasionál sira seluk.

   Ba leten