Veteranus Libertasaun Nasionál halo Lansamentu Banku Privadu Dahuluk ho Kapitál hosi Timoroan de’it

Iha loron 4 fulan-setembru tinan 2025, iha sede Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál (CCLN, sigla iha lian Portugés), iha Dili, hala’o serimónia inaugurasaun ba “Banku Ita-nia Futuru” (BNF, sigla iha lian Portugés), instituisaun finanseira ida ne’ebé CCLN maka harii no sai na’in. Iha sesaun ne’e hetan partisipasaun husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais, Mariano Assanami Sabino, Ministru Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan Soru”, Governadór Banco Central de Timor-Leste (BCTL), Helder Lopes, no Prezidente Administrasaun CCLN, Vidal de Jesus “Riak Leman”, nune’e mós membrus Governu no CCLN sira seluk, no bainaka sira seluk.
"Banku Ita-nia Futuru" hanesan banku privadu dahuluk ho kapitál hosi timoroan de’it no la'ós propriedade hosi Estadu. Ida-ne’e sai marku istóriku ida ba veteranus hosi luta ba independénsia, ne'ebé agora mós hola papél ativu iha dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian. Maske kria ona hodi hatán ba veteranu sira-nia nesesidade no sira-nia família, instituisaun ne’e iha misaun inkluziva ida no nakloke ba sidadaun hotu-hotu, hodi kontribui ba promosaun inkluzaun finanseira iha Timor-Leste laran tomak.
Banco Central de Timor-Leste fó ona lisensa operasionál definitiva ba BNF iha loron 6 fulan-agostu tinan 2025, hafoin avalia pedidu ne'ebé hatama iha fulan-jullu tinan 2024 no ninia kumprimentu ba rekizitu legál sira. Tuir BCTL, banku foun nia prezensa sei haburas kreximentu no kompetisaun iha setór bankáriu nasionál, habelar populasaun nia asesu ba servisu bankáriu no enkoraja setór ne’e hodi apoia dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian.
Iha serimónia inaugurasaun ne’e inklui abertura simbólika ba konta dahuluk hosi Prezidente Repúblika, asinatura plaka komemorativa, tesi fita inaugurasaun no bénsaun ba edifísiu, hodi marka inísiu ofisiál hosi instituisaun ida ne’ebé iha intensaun atu sai parte integrante hosi futuru ekonómiku Timor-Leste nian.