Timor-Leste ho Austrália Hametin Parseria ba Kombate Violénsia hasoru Feto no Labarik
Sekretária Estadu Igualdade, Elvina Sousa Carvalho, reprezenta Governu Timor-Leste iha serimónia asinatura akordu ho Governu Austrália ba implementasaun Faze III no IV Programa Nabilan “Hapara Violénsia hasoru Feto no Labarik”. Serimónia ne’e hala’o iha loron 2 fulan-setembru tinan 2025, iha Dili, no hetan partisipasaun hosi Vise-Embaixadór Austrália nian ba Timor-Leste, Edward Wilkinson.

Asinatura ba akordu ida-ne'e tuir desizaun Konsellu Ministrus nian iha loron 27 fulan-agostu tinan 2025, ne'ebé fó ba Sekretária Estadu Igualdade podér tomak hodi formaliza Akordu Subsidiáriu entre Governu rua ne'e. Programa Nabilan hetan finansiamentu husi Austrália no implementa husi The Asia Foundation, ne’ebé foka ba hametin servisu apoiu ba vítima, prevene violénsia liuhusi inisiativa komunitária no dezenvolve peskiza no polítika públika iha área igualdade jéneru.
Sekretária Estadu Igualdade agradese ba Austrália nia apoiu kontínuu no destaka impaktu estratéjiku hosi parseria: "Austrália nia kompromisu finanseiru ne'ebé substansiál hatudu la'ós de'it parseria ba dezenvolvimentu, maibé mós solidariedade hodi promove direitus umanus no igualdade jéneru. Akordu ida-ne'e formaliza estrutura forte ida ba kooperasaun, bazeia ba respeitu malu, responsabilidade no valór sira ne’ebé hamutuk, inklui prinsípius zero toleránsia ba violénsia, protesaun labarik, inkluzaun, transparénsia no salvaguarda ambiente."
Vise-Embaixadór Edward Wilkinson subliña importánsia hosi parseria bilaterál: "Promove igualdade jéneru no hapara violénsia hasoru feto no labarik sira nu'udar prioridade estratéjiku ida ne'ebé Austrália sei kontinua dezenvolve. Ita hein katak ita-nia kolaborasaun nakloke no fleksivel bele kontinua garante katak feto no labarik hotu-hotu iha Timor-Leste sei moris livre hosi violénsia lalais liután."
Kontribuisaun governu Austrália nian ba akordu ne'ebé agora formalizadu hamutuk dolar australianu millaun 22,3 ba períodu fulan-jullu 2022 to'o fulan-juñu 2026 (Faze III), ho estensaun ida ne'ebé prevee maizumenus millaun 30 dolar australianu ba períodu fulan-jullu 2026 to'o fulan-juñu 2030 (Faze IV). Rekursu sira ne’e sei jere hosi Programa Nabilan no superviziona hosi Komité Diretór Konjuntu ne’ebé prezide hosi Sekretária Estadu Igualdade no Embaixadór Austrália nian.
Dezde inísiu iha tinan 2014, Programa Nabilan liu tiha ona faze implementasaun rua no oras ne’e prepara hela atu hametin nia intervensaun ho faze datoluk no dahaat. Área prioridade sira inklui apoiu ba feto no labarik vítima violénsia, formasaun ba prestadór servisu nian sira, promosaun lideransa feto, prevensaun komunitária, peskiza ba elaborasaun polítika públika, revizaun enkuadramentu legál kona-ba violénsia bazeia ba jéneru, no mós hametin inkluzaun ba ema ho defisiénsia no komunidade LGBTIQ+.






































