Timor-Leste ho Japaun Hametin Parseria Estratéjika

Ses. 29 agostu 2025, 11:18h
539795976_756202424001175_8028629999379939617_n

Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, akompaña Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha enkontru bilaterál ida ho Primeiru-Ministru Japaun, Ishiba Shigeru, ne’ebé hala’o iha loron 26 fulan-agostu tinan 2025, iha Palásiu Governu Japaun nian iha Tókiu. 539651236_756202437334507_2568259395223327351_n 539257416_642491835558929_3872030987221670147_n 539118043_642490332225746_1627271023494936096_n 538917077_642490262225753_526070782299431852_n

Iha enkontru ne’e, lider na’in-rua ne’e foka liu ba hametin parseria estratéjika entre Timor-Leste no Japaun, ho destaka setór prioridade sira hanesan dezenvolvimentu ekonómiku, enerjia renovável no investimentu. Diskute mós kestaun sira dame no seguransa nian iha rejiaun, ho énfaze iha reforsu ba kapasidade Timor-Leste nian liuhosi enkuadramentu Asisténsia Ofisiál ba Seguransa (OSA), kompromisu ida ne'ebé foin lalais ne'e hatudu ho vizita hosi ró Mariña Japonés nian OHSUMI ba Dili.

Durante enkontru, José Ramos-Horta ho Ishiba Shigeru halo mós revizaun ba kooperasaun bilaterál ne'ebé harii liu dékada rua, hodi subliña apoiu hosi Japaun ba Timor-Leste, ne'ebé liu dolar amerikanu millaun 438. Apoiu ida-ne’e nia rezultadu maka projetu prinsipál sira, hanesan modernizasaun Hospital Nacional Guido Valadares, konstrusaun terminál pasajeiru foun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, liuhosi Ajénsia Japoneza Kooperasaun Internasionál (JICA), no projetu edifísiu sentrál RTTL, EP. Destaka mós kontribuisaun sira hosi investimentu privadu Japaun nian, liuliu hosi Tsuneishi Shipping no INPEX, ne’ebé reflete evolusaun ba parseria abranjente ida ne'ebé orienta ba kreximentu sustentável.

Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru Japaun konklui enkontru ne’e hodi reafirma sira-nia kompromisu mútuu atu aselera dezenvolvimentu hamutuk no konsolida Timor-Leste nu’udar parseiru ne’ebé estavel no konfiavel Japaun nian iha Sudeste Aziátiku, hodi promove vizaun ida ne’ebé hamutuk kona-ba rejiaun ida ne’ebé prósperu no pasífiku.

 

   Ba leten