Governu no Programa Alimentár Mundiál asina akordu hodi hametin protesaun sosiál no kombate malnutrisaun infantíl

Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) no Programa Alimentár Mundiál Nasoins Unidas nian (PAM) asina memorandu entendimentu ida iha loron 22 fulan-agostu tinan 2025, iha Dili, hodi apoia Bolsa da Mãe Kondisionál ba Saúde Nutrisaun Inan no Oan - BdMK-SANUTRIO, inisiativa ida ne’ebé ho objetivu atu prevene stunting iha labarik sira ho idade tinan tolu mai kraik husi família vulneravel sira.
Programa pilotu ida-ne’e sei implementa husi MSSI iha kolaborasaun besik ho PAM no sei hetan mós apoiu husi instituisaun governamentál sira no parseiru sira seluk, inklui Ministériu Saúde, Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste no Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB). Programa ne’e sei hala’o husi tinan 2026 to’o 2028 iha munisípiu Covalima, Ermera, no Oekusi, kobre populasaun sira ne’ebé vulneravel liu durante loron rihun dahuluk ne’ebé krusiál, husi isin-rua to’o labarik halo tinan tolu.
Iha serimónia asinatura, ne’ebé hala’o iha sede MSSI, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, destaka importánsia hosi medida ida-ne’e, hodi subliña katak “implementasaun Bolsa da Mãe Kondisionál-SANUTRIO hanesan pasu vitál ida hodi garante katak labarik no inan sira hosi família vulneravel sira hetan kuidadu no nutrisaun ne’ebé sira presiza, inklui apoiu ho osan transporte liuhosi transferénsia monetária kondisionál. Ho investimentu iha sira-nia saúde ohin loron, ita kria hela ema sira ne'ebé saudavel no forte liu ba ita-nia nasaun nia futuru."
Programa BdMK-SANUTRIO dezeña atu hametin protesaun sosiál no hadi’a nutrisaun ba inan isin-rua, inan ne’ebé fó susu no labarik ho idade fulan 6 to’o fulan 35, liuhosi abordajen multisetoriál ne’ebé kombina plataforma saúde no asisténsia sosiál. Inisiativa ne'e hakarak atu fornese ai-han nutritivu espesializadu sira no servisu esensiál sira, hodi ajuda promove inan isin-rua sira ne'ebé iha saúde di’ak tebes, kombate pezu ki'ik bainhira moris no prevene atrazu kreximentu ba labarik sira.
Reprezentante PAM nian iha Timor-Leste, Jacqueline de Groot, hato’o kompromisu ajénsia nian ba parseria ida-ne’e: "Ami sente onradu hodi hetan rekoñesimentu nu’udar ajénsia referénsia iha nutrisaun no seguransa alimentár. Governu hili ami atu implementa programa ida-ne’e hamutuk la’ós de’it kontribui ba kombate malnutrisaun, maibé mós hametin sistema protesaun sosiál iha nasaun ne’e."
Atividade sira ne’ebé planeia ona sei foka ba hadi’a nutrisaun inan no oan nian, hodi apoia isin-rua ne’ebé saudavel, prevene pezu ki’ik bainhira moris no anemia, no mós promove konxiénsia boot liu kona-ba prátika saúde ne’ebé apropriadu. Inisiativa ida-ne’e nu’udar pasu importante ida iha Governu nia esforsu sira atu promove moris-di’ak família sira-nian no garante futuru ida ne’ebé saudavel liu ba populasaun tomak.