OMS Rekoñese Timor-Leste hanesan País ne’ebé Livre husi Malária

Iha loron 24 fulan-jullu tinan 2025, OMS ofisialmente sertifika Timor-Leste hanesan país ne’ebé livre husi malária, rekoñese esforsu nasionál liu dékada rua hodi halakon moras tropikál ida ne’ebé bele oho no persistente liu. Ho sertifikasaun ida-ne’e, Timor-Leste sai hanesan país datoluk husi rejiaun Sudeste Aziátiku OMS nian ne’ebé alkansa efeitu ne’e, hafoin Maldivas no Sri Lanka, no aumenta ninia eliminasaun daruak husi moras ne’e menus husi tinan rua nia laran, hafoin hetan rekoñesimentu iha tinan 2024 kona-ba eliminasaun filaríaze linfátika.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão afirma katak “vitória ida-ne’e pertense ba ita-nia profisionál sa’ude sira ne’ebé serbisu la hatene kole no kada família ne’ebé aposta ona iha prevensaun. Durante tinan 20 resin, ita kombate husi aldeia ba aldeia, família ba família. Ida ne’e prova katak mezmu moras letál liu (moras ne’ebé grave liu) la reziste ba determinasaun povu timoroan nian”.
Ministra Saúde, Élia António de Araújo dos Reis Amaral, subliña katak malária sai ona dezafiu ida ne’ebé boot liu iha saúde públika Timor-Leste durante dékadas. “Ami lakon vida barak ba moras ne’ebé tenke evita. Maibé ami-nia profisionál sira nunka deziste, ami-nia komunidade sira nafatin firme no ami-nia parseiru sira, hanesan OMS, sempre iha ami-nia sorin. Eliminasaun malária hodi fó onra kada vida ne’ebé lakon no kada vida ne’ebé daudaun ne’e protejidu. Agora ita-nia obrigaasaun mak tenke mantein konkista ne’e ho vijilánsia kontínua no asaun komunitária”, nia deklara.
Sertifikasaun OMS hatudu katak país ne'e konsege hapara tranzmisaun autóktone husi malária durante pelumenus tinan tolu tuituir malu. Timor-Leste rejista kazu malária liu rihun 223, iha tinan 2006, no konsege hamenus númeru ne’e ba zero kazu indíjena hahú tinan 2021. Rezultadu ida ne’e partikularmente notavel bainhira konsidera nasaun nia kondisaun tropikál no foho leten, ne’ebé favorese proliferasaun husi susuk tranzmisór moras ne’e.
Tuir Reprezentante OMS iha Timor-Leste, Arvind Mathur, ida-ne’e hanesan “triunfu/vitória nasionál ida-ne’ebé sai hanesan ezemplu, sustenta husi lideransa determinada, profisionais saúde ne’ebé serbisu laiha kole no korajen komunidade sira nian”. Timor-Leste nafatin firme – halo testa, tratamentu no investigasaun ho lalais. Hapara tranzmisaun no mantein númeru mate nafatin zero, ejize liu fali siénsia; ejize rezilénsia”.
Fundu Globál ne’ebé apoia ona Timor-Leste dezde tinan 2003, saúda mós efeitu ne’e no kompromete atu kontinua apoia país ne’e to’o tinan 2026, liuhusi investimentu espesífiku hodi prevene reintrodusaun malária, reforsa sistema saúde no apoia traballadór komunitáriu sira.
Rekoñesimentu OMS nian hahú hosi misaun avaliasaun oioin, ne'ebé hala'o entre tinan 2023 no 2025, ne'ebé konfirma laiha tranzmisaun autóktone no robustez (kbiit) hosi sistema vijilánsia epidemiolójiku nasionál. Konkista ida-ne’e destakada mós husi rede APMEN (Asia Pacific Malaria Elimination Network), ne’ebé konsidera sertifikasaun marku rejionál no inspirasaun ida ba país sira iha Pasífiku no Ázia Súl.
Timor-Leste, iha tinan sira tuir mai, sei kontinua implementa Planu Nasionál ba Prevensaun Reintrodusaun Malária (2021-2025) no Planu Nasionál ba Moras ne’ebé Tranzmite husi Vetores (2021-2025), hodi promove integrasaun servisus malária nian ho programa saúde públika sira seluk no reforsa kolaborasaun transfronteirisa, liuliu ho Indonézia.