Konferénsia Nasionál Destaka Setór Florestál nia Poténsia ba Diversifikasaun Ekonómika no Sustentabilidade Ambientál

Seg. 21 jullu 2025, 16:20h
521614908_122196930836053365_5167442552692600128_n

Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Florestas, liuhusi Sekretáriu Estadu Florestas, hala’o Konferénsia Nasionál kona-ba Florestas iha loron 18 fulan-jullu tinan 2025, iha Centro de Convenções de Díli, ho tema “Diversifikasaun Ekonómika liuhosi Setór Florestál”. Enkontru ne’e halibur reprezentantes governu, akadémiku sira, organizasoins sosiedade sivíl, parseiru dezenvolvimentu sira no setór privadu, ho objetivu atu diskute kona-ba estratejias hodi halo setór florestál sai nu’udar motór ida ba kreximentu ekonómiku sustentável Timor-Leste nian. 518458890_122196922586053365_6629496292451003426_n

Iha diskursu abertura, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, haktuir katak floresta nu’udar parte esensiál ba identidade nasionál no rekursu estratéjiku ba nasaun nia futuru. "Setór florestál nu’udar esperansa ba moris iha illa ne’e. Antes ne'e, gerrilleiru sira hetan protesaun hosi floresta ou ai-laran tuan sira; agora, presiza rekupera área sira ne'ebé hetan degradasaun ou estragu hodi nune'e bele fó subsisténsia ba komunidade sira, kontribui ba ekilíbriu ambientál no prevene inundasaun", nia deklara. Governante ne’e husu ba partisipante hotu-hotu iha konferénsia ne’e atu diskute no debate, atu nune’e bele elabora propostas ne’ebé relevante ba setór florestál ida ne’ebé sustentável no reziliente, ho impaktu pozitivu ba ekonomia verde no azúl. 520150389_122196935186053365_5799066921405172469_n

Sekretáriu Estadu Florestas, Fernandino Vieira da Costa, konsidera katak konferénsia ne'e hanesan "pasu importante ida ba estratéjia dezenvolvimentu nasionál". Tuir governante ne’e, "iha tinan barak nia laran, ita-nia ekonomia depende maka’as ba reseita petróleu no gás nian. Maibé bainhira ita haree ba futuru ida ne’ebé sustentável no inkluzivu, ita presiza diversifika ekonomia no esplora potensiál hosi setór sira ne’ebé iha abut iha ita-nia territóriu, ita-nia povu no ita-nia kultura. Floresta hanesan setór ida hosi setór sira-ne’e ho potensiál boot atu kontribui ba ekonomia Timor-Leste nian". Nia hatutan katak konferénsia nia objetivu maka "hasa'e konxiénsia kona-ba potensiál hosi setór florestál, hodi bele esplora oportunidade ekonómika sira ne’ebé relasiona ho produtu florestál sira, ne'ebé bele hadi'a meius subsisténsia lokál no kontribui ba reseita nasionál". 520408075_122196920888053365_3204088010357229747_n

Fernandino Vieira da Costa fó hanoin kona-ba knaar istóriku hosi ai-laran sira hanesan fatin-protesaun ida durante rezisténsia, hodi salienta katak ohin loron ai-laran sira iha funsaun sentrál ida iha konservasaun biodiversidade, regulasaun klimátika no bee nian, no mós dezenvolvimentu hosi ekonomia verde ida. "Iha ámbitu Governu Konstitusionál IX, florestas hanesan ona prioridade estratéjiku ida ba promosaun inkluzaun sosiál, kreximentu ekonómiku no konservasaun ambientál. Liuhusi jestaun ida ne’ebé sustentável, loke dalan foun ida ne'ebé fó benefísiu ba povu no ba planeta", nia hatete. 519667739_122196922058053365_6721637353067885010_n

Ministru Agrikultura, Pekuária, Peskas no Florestas, Marcos da Cruz, destaka kona-ba importánsia husi floresta ba reziliénsia nasionál. "Ai-laran sira kobre maizumenus 58% hosi territóriu nasaun nian no iha papél ida importante tebetebes ba protesaun ambientál, regulasaun sistema sira bee nian, prevensaun erozaun no prezervasaun biodiversidade. Hanesan mós rekursu vitál ida hodi apoia família barak iha zona rurál sira no kontribui ba ekonomia ida ne’ebé diversifikada no sustentável liu”, nia hatete.

Konferénsia ne’e hanesan espasu ida ba troka koñesimentu no reflesaun estratéjiku, hodi haburas kolaborasaun entre setór oioin atu identifika polítika no prátika sira ne’ebé hametin setór florestál nia kontribuisaun ba estabilidade ambientál, prezervasaun biodiversidade no dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé sustentável.

   Ba leten