Primeiru-Ministru Reafirma Kompromisu ba Prinsípiu ASEAN no Determinasaun Timor-Leste Atu Kontribui Ativamente ba Rejiaun

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o palestra ida iha Pan Pacific Singapore, iha loron 15 fulan-jullu tinan 2025, hanesan parte ida hosi série RSIS Distinguished Public Lecture, ho títulu "Timor-Leste no ASEAN: kapítulu foun ida iha rejiaun nia istória". Eventu ne’e organiza husi S. Rajaratnam School of International Studies (RSIS) iha Universidade Teknolójika Nanyang, halibur akadémiku, peritu polítika públika no estudante sira hodi debate kona-ba Timor-Leste nia papél iha kontestu rejionál no globál.
Iha ninia intervensaun, Xanana Gusmão oferese reflesaun abranjente ida kona-ba mudansa jeopolítika sira, dezafiu sira hosi "mundu ida ne’ebé dezorden", no aspirasaun sira Timor-Leste nian nu'udar futuru membru plenu direitu ASEAN nian. Nia hanoin fali diskursu ne'ebé nia halo durante nia vizita ikus ba Singapura iha tinan 2013, iha ne'ebé nia reflete "kona-ba lema RSIS nian—'tetu buat ne'ebé la provavel'" no kona-ba "jornada ne'ebé la provavel hosi povu timoroan: hosi sékulu sira ukun koloniál nian, liuhosi okupasaun no rezisténsia, to’o independénsia no dezenvolvimentu bazeia ba dame". Nia hatutan tan katak, liutiha tinan sanulu-resin-rua, nia fila "la'ós atu hanoin fali pasadu, maibé atu fahe oinsá maka Timor-Leste haree ita-nia rejiaun nia futuru no oinsá mak ita bele kontribui ba ida-ne'e".
Primeiru-Ministru subliña importánsia ASEAN nian nu’udar pilár estabilidade rejionál iha mundu ida ne’ebé marka ho mudansa no dezafiu boot sira: “Ida-ne’e la’ós ‘orden mundiál foun ida’, maibé ‘mundu ida ne’ebé dezorden’.” “Iha mundu ida-ne’e, ASEAN mak importante liu hotu.” Nia mós destaka bloku rejionál nia papél hodi transforma Sudeste Aziátiku hosi "rejiaun ida ne'ebé uluk ketak sai rejiaun ida ne'ebé estavel no kooperativu liu iha mundu". Nia mós temi katak "ASEAN la'ós de'it instituisaun ida maibé mós nu’udar espresaun hosi kultura kooperasaun rejionál ida - ne'ebé permite nasaun sira ho istória, sistema polítiku no nivel dezenvolvimentu ne’ebé diferente atu tuur hamutuk no serbisu hamutuk".
Nia reafirma "[Timor-Leste nia] nia respeitu kle’an ba prinsípiu sira ASEAN nian, hanesan hakerek ona iha Karta ASEAN" no salienta katak "prinsípiu fundamentál sira-ne'e—laiha- interferénsia, konsensu, rezolusaun pasífika ba disputa sira no respeitu ba malu—fó ona baze ida ba konfiansa entre nasaun sira ne'ebé diferente tebes". Nia mós destaka katak Timor-Leste "haree ASEAN hanesan komunidade ida hosi nasaun sira ne'ebé iha kompromisu ba dame, respeitu ba malu no progresu hamutuk", hodi subliña katak, "hanesan Timor-Leste aprende ona ho forma ne’ebé difisil", "la bele iha dezenvolvimentu lahó dame no la bele iha dame lahó dezenvolvimentu".
Xanana Gusmão hahí Singapura hanesan “ezemplu úniku ida ba dezenvolvimentu nasionál – harii ekonomia ida ne’ebé moderna ho rendimentu aas liuhosi lideransa estratéjika, vizaun ba tempu naruk no kompromisu ida ne’ebé kle’an ba koezaun sosiál”.
Nia hatutan tan katak “hanesan mós País ki’ik, Timor-Leste simu inspirasaun ho ezemplu ida-ne’e. Ami la iha, karik, kualidade ne’ebé hanesan ho Singapura, maibé ami iha nesesidade hanesan atu sai reziliente, la’o iha mudansa no ko’alia ho propózitu ida iha mundu ida ne’ebé nakonu ho inserteza”.
Kona-ba evolusaun nasionál dezde independénsia, Xefe Governu fó hanoin katak Timor-Leste “fortalese ona instituisoins Estadu, harii infraestruturas iha país laran tomak no dezenvolve kapasidade estatál hodi hatán ba nesesidade povu nian”, iha tempu hanesan, “asegura pás no harii demokrasia ida ne’ebé liberál – ho ekonomia ida ne’ebé nakloke, sosiedade ida ne’ebé livre no kompromisu ida ne’ebé firme ba direitus umanus no Estadu direitu.”
Nia reafirma katak "Timor-Leste buka adezaun plena ba ASEAN ho sentidu responsabilidade ne'ebé maka'as— no sentidu pertensa ne'ebé kle'an", haree nia-an "la'ós hanesan ema hosi li'ur ne'ebé tama hamutuk iha klube ida, maibé hanesan ema sudeste-aziátikus ne'ebé formalmente tama iha família rejionál ida". Nia mós rekoñese katak ba Timor-Leste, adezaun ba ASEAN la’ós destinu ida—ne’e la’ós objetivu ikus nian. Ida-ne'e mak enkuadramentu ida ba dame no prosperidade rejionál ne'ebé ita hakarak kontribui—no defende".
Durante diálogu tuir kedas ho palestra, Primeiru-Ministru hatán ba pergunta sira kona-ba dezafius ekonómikus nasaun nian no Timor-Leste nia integrasaun iha ASEAN. Nia identifika dezenvolvimentu kapitál umanu hanesan prioridade ida ba transformasaun ekonómika: "Dezafiu prinsipál ne'ebé ami hasoru maka dezenvolvimentu rekursus umanus. Lahó vizaun ida ne'ebé klara no populasaun ne'ebé iha kapasidade, progresu sei limitadu. Ami investe hela iha edukasaun iha nivel hotu-hotu - hosi ensinu báziku to'o universidade - hodi prepara ami-nia rekursus umanus ba futuru”. Kestiona kona-ba ema-nia sirkulasaun livre iha ámbitu ASEAN, nia esplika katak Timor-Leste iha hela faze ikus hodi halo negosiasaun ba akordu sira kona-ba komérsiu beins no servisus, investimentu no mobilidade sidadaun nian, tuir kompromisu ne'ebé foin lalais ne'e halo iha ámbitu adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu no permite katak Timor-Leste tama iha ASEAN nu'udar membru ida ne'ebé preparadu ho di'ak no kontribui plenamente.
Hodi taka nia diskursu, Xanana Gusmão destaka Timor-Leste nia kompromisu ba partisipasaun ida ativa no konstrutiva iha ASEAN nia laran: "Timor-Leste buka atu adere ba ASEAN ho sentidu responsabilidade ne’ebé kle’an no sentidu otimizmu ne’ebé boot. Ami halo ida ne’e la’ós atu hamriik mesak, maibé atu hamriik hamutuk ho sira seluk—hodi serbisu hamutuk, ko’alia hamutuk no buras hamutuk: Ami-nia esperansa simples: katak kapítulu istória nian tuirmai iha Sudeste Aziátiku ita hotu sei hakerek—ho objetivu komún no fiar ne'ebé hamutuk ba pás, dignidade no podér solidariedade rejionál nian."