Kriasaun Empregu Hanesan Prioridade iha Estratéjia Dezenvolvimentu Governu

Governu Konstitusionál IX reafirma ninia kompromisu atu kria empregu dignu no sustentavel, liuhosi estratéjia ida ne’ebé bazeia ba eixu fundamentál tolu: investimentu iha infraestruturas bázikas, diversifikasaun ekonómika no reforsu instituisoins públikas. Abordajen ida-ne’e ho objetivu atu responde ba proporsaun populasaun joven ne’ebé aas, nesesidade atu kria oportunidades iha territóriu nasionál tomak no objetivu sentrál atu garante kreximentu ekonómiku ida ho impaktu diretu ba kriasaun empregu.
Hafoin períodu naruk ida estagnasaun ekonómika no redusaun iha investimentu públiku, entre tinan 2017 no 2023, Ezekutivu atuál hahú ninia mandatu hodi lansa reformas estruturais iha área jestaun finansas públikas, setór finanseiru, justisa, no administrasaun públika, iha tempu hanesan promove mós desentralizasaun no hametin investimentu iha infraestruturas importantes. Investimentu ida-ne’e ho objetivu la’ós de’it atu hadi’a populasaun sira-nia kondisaun moris no mobilidade, maibé mós atu reativa ekonomia no haburas kriasaun empregu. Foin lalais ne'e, Fundu Monetáriu Internasionál konklui ona katak kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian tenke "metin nafatin" iha tinan 2025 no prevee katak sei kontinua aselera iha tinan 2026, no elojia mós "progresu sira ne'ebé rejista ona iha reformas setór finanseiru ne'ebé promove hosi Governu", ho nia implementasaun "sei favorese dezenvolvimentu hosi setór privadu".
Iha relatóriu ida ne'ebé publika iha fulan-juñu tinan 2025, ho títulu Tatoli! Sondajen ida kona-ba Povu Timoroan, organizasaun The Asia Foundation nota katak “kuaze katoluk rua (64%, kontra 58% iha 2023) hosi respondente sira (sira ne’ebé fó resposta) ne’ebé envolve iha forma ruma serbisu ho saláriu nian—inklui 45% ne'ebé maka serbisu ho konta rasik (kontra 41% iha 2023)”. Iha kontraste, edisaun tinan 2022 hosi sondajen ida-ne'e rejista de'it katak "28% hosi respondente sira ne’ebé maka serbisu ho konta hosi ema seluk, ho saláriu ka rendimentu seluk".
Investimentu públiku kanaliza ona ba área estruturante sira, hanesan infraestruturas rodoviárias, fornesimentu bee no saneamentu. Investimentu hirak-ne’e iha impaktu diretu ba kriasaun empregu durante faze implementasaun no kria kondisoins nesesárias ba dezenvolvimentu atividade ekonómika lokál sira. Iha setór infraestruturas estratéjikas, progresu projetu ligasaun kabu fibra ótika no lansamentu ba reabilitasaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, ne’ebé esensiál atu mellora konektividade, atrai investimentu no promove kreximentu ekonómiku.
Diversifikasaun ekonómika maka pilár sentrál seluk hosi estratéjia promosaun empregu nian. Governu promove ona setór agrikultura, peskas, turizmu no ekonomia azúl hanesan motór ba kriasaun oportunidade. Iha setór agríkola, reabilita no harii ona sistema irrigasaun, distribui ona ekipamentus modernus, no promove ona inisiativa sira atu hasa'e produsaun nasionál, promove empregu iha áreas rurais no hadi'a kondisaun moris komunidade sira nian.
Polítika nasionál ba ekonomia azúl, agora daudaun ne’e iha faze finál, reprezenta mudansa paradigma ida iha modelu dezenvolvimentu ekonómiku. Polítika ne’e estruturada bazeia ba pilár sosiál, ekonómiku no ambientál, ida-ne'e prevee medida sira ba valorizasaun sustentável rekursus tasi no tasi-ibun nian sira, hametin governasaun oseanu no promosaun empregu iha setór atividade ekonómika oioin ne'ebé relasiona ho tasi.
Iha nivel internasionál, reforsu prezensa diplomátika Timor-Leste nian, konsolidasaun relasoins ho parseiru estratéjiku sira no partisipasaun ativu iha forum ekonómiku no enkontru ho investidór sira kontribui ona ba aumentu konfiansa internasionál. Adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no prevee ona adezaun plena ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN) iha tinan ida-ne’e sai nu’udar marku importante hodi koloka Timor-Leste nu’udar parseiru ekonómiku konfiavel no kria ambiente ida ne’ebé atrativu liu ba investimentu estranjeiru diretu. Avansu sira-ne'e tenke hamosu estabelesimentu empreza foun no kriasaun empregu sira ne'ebé kualifikadu no diversifikadu.
Governu implementa hela mós medidas hodi reforsa setór privadu nasionál, liuhusi simplifika prosesu administrativu sira, hadi’a ambiente negósiu no fó asesu ba finansiamentu. Kreximentu hosi númeru empreza no emprendedór sira nu’udar dalan diretu ida hodi hasa’e empregabilidade la tama iha funsaun públika. Asaun sira-ne'e artikula ho polítika tranzversál sira ba dezenvolvimentu kapitál sosiál, infraestrutura, no boa governasaun hodi kria ambiente ida ne'ebé kondusivu ba empreendedorizmu no kriasaun oportunidade empregu foun sira. Setór privadu, la haree ba ninia vokasaun ka dimensaun, tenke sai hanesan motór prinsipál ida ba ekonomia nasionál no fatór determinante ida iha kriasaun empregu no redusaun pobreza.
Iha setór enerjétiku, projetu Tasi Mane, ne’ebé agora daudaun iha hela dezenvolvimentu, no negosiasaun ho Austrália atu halo esplorasaun iha kampu gás Greater Sunrise nu’udar investimentu ho eskala boot ne’ebé iha efeitu multiplikadór ba ekonomia no impaktu makaas ba empregu. Hanesan temi ona iha Programa Governu nian, “la’ós de’it esplorasaun, maibé mós faze konstrusaun, no mós operasaun infraestrutura no servisu sira ne’ebé iha relasaun, sei kria empregu rihun-sanulu ba rihun-sanulu, tantu diretu no indiretu”.
Polítika Governu nian ba setór empregu prezente iha ninia área atividade hotu-hotu. Programa Governu nian subliña katak “investimentu sira iha setór oioin dezenvolvimentu nian sei kontribui ba forsa traballu ida ne’ebé saudavel no produtivu liu, forsa traballu ida ne’ebé edukadu no kualifikadu liu, no, liután, ho diversifikasaun produsaun nasionál, sei iha oportunidade boot liu ba kriasaun empregu”.
Tanba ne’e, Governu Konstitusionál IX implementa hela estratéjia integrada ida ne’ebé tau hamutuk investimentu públiku no diversifikasaun ekonómika ho kriasaun empregu ne’ebé dignu no sustentável. Governu sei kontinua servisu hodi garante katak populasaun iha asesu ba oportunidade ekonómika, nu’udar parte esensiál ba prosesu dezenvolvimentu nasionál.