Regra foun pekuária nian iha tinan 2011

Governu Konstitusionál IV, liu husi Ministériu Agrikultura no Peska, halo hela planu estratéjiku ida atu fo kbiit ba setór pekuária. Programa oioin, entre hirak ne’ebé programa Saúde Animál nian destaka ba, dezenvolve hela husi Sekretaria Estadu Pekuária, hetan tulun husi ninia diresaun nasionál rua – Diresaun Nasionál Pekuária no Veterinária no Diresaun Nasionál Kuarantena no Bioseguransa.
Atu implementa programa hirak ne’e – ne’ebé sei introdús regra no métodu foun sira iha setór pekuária nian, hanesan sertifikadu kualidade nian, vasinasaun, kriasaun ka alimentasuaun animál sira nian - estabelese ona akordu kooperasaun nian ho organizasaun internasionál sira nomós ho país sira seluk, liuliu hirak ne’ebé besik liu ho Timor-Leste no sira ne’ebé estabelese ona relasaun komersiál ho Timor-Leste.
Iha tinan 2011 oin mai, Timor-Leste hakarak integra iha Organizasaun Mundiál Saúde Animál nian (ne’ebé koñesidu ho sigla OIE) ne’ebé konta ho país hamutuk 170 no teritóriu membru. Objetivu prinsipál organizasaun intergovernamentál ida ne’e nian mak koordena no insentiva informasaun, investigasaun no elaborasaun norma sanitária sira ba kontrolu epidemia animál nian iha nivel mundiál. OIE atualiza nafatin lista ida ho moras ne’ebé país sira iha obrigasaun atu notifika, karik sira verifika mosu iha sira nia rai-laran. Timor-Leste, liu husi kooperasaun ho organizasaun Nasaun Unida nian ba Agrikultura no Alimentasaun (FAO, sigla husi Food and Agriculture Organization) tinan tinan halo relatóriu diagnóstiku veterináriu nian ida, ne’ebé sai hanesan kondisaun obrigatória atu adere ba OIE.