Governu no Santos Ltd hasoru-malu hodi Diskute Futuru Bayu-Undan no Oportunidades iha Kaptura no Armazenamentu Karbonu

Ses. 13 juñu 2025, 11:08h
506348751_573681419132883_4815148763713603751_n

Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro, iha loron 10 fulan-juñu tinan 2025, hasoru-malu ho reprezentantes hosi Santos Ltd., liuliu Vince Santostefano, Vise-Prezidente Ezekutivu ba Austrália Osidentál, Austrália Norte no Timor-Leste; Alan Stuart-Grant, Vise-Prezidente Ezekutivu ba Prosesamentu Midstream no Kaptura no Armazenamentu Karbonu (CCS); Richard Hinkley, Vise-Prezidente ba Austrália Norte no ba Solusoins Enerjétikas Timor-Leste nian; no José Lobato, Diretór Nasionál, hodi diskute futuru kampu Bayu-Undan no oportunidades ne’ebé mosu iha área CCS.

Durante sorumutu ne’e, analiza progresu estudu ne’ebé la’o hela kona-ba viabilidade implementasaun solusaun kaptura no armazenamentu karbonu nian iha kampu Bayu-Undan. Ministru Francisco Monteiro simu ho laran-haksolok informasaun ne’ebé aprezenta no reafirma abertura Governu nian ba solusaun inovadora sira ne’ebé permite expansaun ba utilizasaun infraestrutura sira ne’ebé iha ona, tuir objetivu tranzisaun enerjétika globál.

Parte sira diskute posibilidade atu uza-hamutuk extrasaun gás naturál ne'ebé restu ho rekonversaun kampu nian ba objetivu  kaptura no armazenamentu karbonu. Sira mós diskute se iha vantajen sira atu integra asaun sira-ne'e ho kampu sira seluk, hanesan Chuditch. Ministru subliña katak dezenvolvimentu kualkér iha futuru tenke konsidera trajetória sira produsaun no armazenamentu nian ne'ebé paralelu, bainhira garante viabilidade téknika no kumprimentu ba kuadru regulamentár ne’ebé vigora.

Sorumutu ne’e inklui mós diskusaun kle’an ida kona-ba parseria entre Timor-Leste no Santos Ltd., ho foku ba dezenvolvimentu abilidade lokál, operasaun remota no hametin Timor-Leste nia knaar hodi jere ninia rekursus offshore. Ministru Francisco Monteiro reafirma kompromisu Governu nian ba solusaun sira ne’ebé promove partisipasaun nasionál ne’ebé boot-liu no benefísiu longu prazu ne’ebé sustentável ba povu timoroan.

   Ba leten