Timor-Leste Hametin Relasoins Ekonómikas liuhusi Sorumutu ho Paízes ASEAN, Golfo no Xina

Ministru Komérsiu no Indústria, Nino Pereira, iha loron 27 no 28 fulan-maiu tinan 2025, partisipa iha Forum Ekonómiku Fortune ASEAN-CCG-Xina, ne’ebé hala’o iha Kuala Lumpur, Malázia. Sorumutu ne’e organiza hosi Governu Malázia, liuhosi Ministériu Investimentu, Komérsiu no Indústria, iha parseria ho revista Fortune, no halibur hamutuk reprezentante sira hosi revista Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), Konsellu Kooperasaun Golfo (CCG, sigla iha lian portugés) no Repúblika Populár Xina.
Forum ASEAN-CCG-Xina Fortune halibur lider governamentál sira, desizór polítiku sira no reprezentantes hosi setór privadu hosi rejiaun tolu, ho objetivu atu hametin kolaborasaun estratéjika iha área sira hanesan teknolojia emerjente, investimentu sustentável no seguransa enerjétika. Eventu ne’e hala’o iha tempu hanesan ho Simeira ASEAN-CCG-Xina dahuluk, Simeira ASEAN-CCG daruak – ne’ebé konta mós ho partisipasaun hosi Ministru Nino Pereira – no Simeira ASEAN ba dala 46, ne’ebé partisipa hosi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.
Forum ne'e fornese plataforma ida diálogu nian hodi identifika reforma sira ne'ebé barani no solusaun polítika sira ne’ebé ho objetivu atu promove futuru ida sustentável no inkluzivu. Ho tema “Inkluzividade no Sustentabilidade”, debate sira ne’e foka ba dezafiu prinsipál sira ne'ebé empreza sira hasoru, estratéjias atu hametin investimentu no prátikas komersiais ne'ebé ho objetivu atu hasa'e kompetitividade globál. Hamutuk, ASEAN, CCG no Xina reprezenta konsumidór liu millaun rihun rua no besik porsentu 20 hosi Produtu Internu Brutu mundiál.
Iha kalan loron 27 fulan-maiu, Ministru Komérsiu no Indústria mós partisipa iha Jantár Gala Ofisiál ne’ebé oferese ba delegasoins partisipantes, ne’ebé konta ho prezensa husi líderes ASEAN nian, ministrus ekonomia, reprezentantes setór privadu husi CCG no Xina. Programa ne’e inklui diskursu abertura, aprezentasaun kulturál no lansamentu knananuk tema ASEAN-CCG-Xina, ne’ebé simboliza reforsu lasu ekonómiku no kulturál entre rejiaun tolu ne’e.