Timor-Leste ho Brazil koopera iha área Defeza

Sekretáriu Estadu Defeza, Júlio Tomás Pinto, ne’ebé reprezenta Ministru Defeza no Seguransa RDTL, partisipa enkontru rutina Ministru Defeza CPLP nian, ne’ebé hala’o iha sidade Brazilia, Repúblika Federál Brazil, iha inisiu fulan Novembru.
Loron dahuluk iha semináriu kona-ba análize estratejia dezenvovilmentu profesionalizmu Forsa Armada nian ne’e, Koronél Maunana mak representa F-FDTL hodi aprezenta progresu dezenvolvimentu no profesionalizmu F-FDTL ho tópiku “Kontestualizasaun konseptuál ba profisaun militár iha Timor-Leste” ba delegasaun sira hosi nasaun CPLP nian. Partisipante sira barak mak kontenti ho progresu ne’ebé Timor-Leste hetan iha parte defeza nian. Iha oprtunidade ne’ebá Koronél, Maunana, iha nia intervensaun hateten katak Timor-Leste hafoin restaura nia independénsia, Estadu iha kompromisiu bo’ot atu dezenvolve militár ne’ebé profisionál iha futuru, maibé atu alkansa objetivu ida-ne’e, Timor-Leste presiza halo kooperasaun ho nasaun seluk. Alende ne’e persiza kompleta regulamentu sira-ne’ebé ninia konteúdu mak militár submete ba podér polítiku ne’ebé eleitu liu hosi prosesu politiku ne’ebé demokrátiku”.
Tama ba loron daruak sorumutu nian hahú ho serimónia transferénsia presidénsia ministru CPLP nian hosi reprezentante Ministru Defeza Angola, Vise Ministru Defeza Anggola, Almirante Gaspar Santor Rufino, ba Ministru Estadu Defeza Repúblika Federativa Brazil nian, Nelson Jobim.
Sira diskute kona-ba krizi polítika no militar ne’ebé Guiné-Bissau hasoru no mós kestaun internasionál no implikasaun politiku-militár nian iha kontestu rejionál ba nasaun membru CPLP nian.
Júlio Tomás Pinto, iha nia intervensaun hateten pozisaun Timor-Leste hanesan nasaun úniku ida iha Ásia mak koalia lian Portugés no povu Timor-Leste orgullu ho ida-ne’e.
Membru ezekutivu ne’e mós hatutan katak Timor-Leste iha ona planu atu iha 2012 tama ona hanesan membru ASEAN, tanba tuir jeopolítika no jeoestratéjika, ASEAN hanesan dalan ida ba Timor-Leste atu bele hetan estabilidade seguransa no kontribui seguransa rejionál nian. Iha kontestu ekonómiku, Timor-Leste tama ASEAN sei hetan benefisiu ne’ebé bo’ot iha futuru.
Iha oportunidade ne’ebá Sekretáriu Estadu informa mós kona-ba kooperasaun iha área defeza nian ho nasaun sira seluk hanesan Portugal, Brasil, Australia, EUA, Nova Zelandia no mós nasaun sira seluk.
Iha eventu ne’ebá Sekretáriu Estadu mós asina akordu ho Governu Repúblika Federativa Brazil kona-ba kooperasaun iha matéria defeza nian. Akordu ida-ne’e hanesan akordu jerál ida hodi sai mahon ba kooperasaun tékniku-militár nian hanesan treinamentu ba polisia militár, apoiu Brazil ba komponente aéro F-FDTL iha futuru. Iha akordu ne’e mós koalia kona-ba vizita mutuál delegasaun altu nivél sorumutu reprezentante institutu defeza nian, ajuda instrutór ba militár sira, eventu kultura no desportu militár.
Akompaña Sekretáriu Estadu Defesa iha vizita ne’e, Diretór-Jerál Sekretaria Estadu Defeza, João Corte-real, Diretór Nasionál Planeamentu Estratéjiku no Polítika Internasionál, Martinho Maia Gonçalves, no Komandante Komponente Apoiu Servsisu F-FDTL, Koronél Maunana.