Korrupsaun no Diskute Estratéjia Nasionál Antikorrupsaun

Kua. 28 maiu 2025, 11:43h
500557974_677927255013834_5386985386995223673_n

Semana ida-ne’e, husi loron 27 to’o 29 fulan-maiu tinan 2025, Timor-Leste sai uma-na’in ba eventu internasionál importante ida iha kuadru luta globál hasoru korrupsaun, ne’ebé inklui realizasaun vizita mai país ne’e husi reprezentantes Estadus-Membrus Konvensaun Nasoins Unidas kontra Korrupsaun (UNCAC, akrónimu iha lian inglés) hodi halo revizaun ba implementasaun Konvensaun ne’e hosi Timor-Leste, nune’e mós Diálogu Nasionál ba Dezenvolvimentu Estratéjia Nasionál Anti-korrupsaun (ENAK, akrónimu iha lian tetun).

Inisiativa ne’ebé lidera husi Eskritóriu Nasoins Unidas kona-ba Drogas no Krime (UNODC, sigla iha lian inglés), hala’o iha Salaun Nobre Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dili, no marka prezensa husi peritus internasionais hosi Repúblika Bulgária no Ilhas Marshall, paízes membrus UNCAC ne’ebé responsavel ba revizaun téknika implementasaun Timor-Leste nian.

Eventu ne’e halibur reprezentantes husi instituisoins nasionais 43, inklui órgauns soberania, instituisoins judisiais, forsas seguransa, sosiedade sivíl no setór privadu, iha abordajen ida multisetoriál no partisipativa ho objetivu atu konsolida integridade, transparénsia no governasaun di’ak iha país ne’e.

Iha sesaun abertura ne’e, Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, destaka importánsia ba avaliasaun internasionál ida-ne’e nu’udar oportunidade atu hametin Estadu direitu no asegura kumprimentu legalidade nian, hodi reafirma katak “programa Governu Konstitusionál da-9 nian hanesan objetivu prinsipál ida ba konsolidasaun setór justisa nu’udar pilár Estadu demokrátiku no respeitu ba direitus umanus”.

Revizaun ne’ebé daudaun ne’e la’o hela korresponde ba Siklu Avaliasaun Daruak UNCAC nian, ne’ebé foka ba Kapítulu II (Medidas Preventivas) no V (Rekuperasaun Ativus). Prosesu ida-ne’e permite atu identifika progresu sira ne’ebé alkansa ona, dezafius ne’ebé persistente no área prioritária sira ba intervensaun, atu nune’e bele hametin mekanizmu legál no institusionál ba prevensaun no kombate ba korrupsaun.

Iha tempu hanesan, hala’o Diálogu Nasionál ba Dezenvolvimentu Estratéjia Nasionál Anti-Korrupsaun, ne’ebé koordena hosi Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, Akrónimu iha lian portugés), ho objetivu atu harii vizaun ida ne’ebé integrada no inkluziva kona-ba luta kontra korrupsaun iha Timor-Leste, bazeia ba prátika internasionál sira ne’ebé di’ak-liu no espíritu UNCAC nian.

Komisáriu CAC, Rui Pereira dos Santos destaka katak “hala’o hamutuk eventu sira-ne’e hametin kompromisu Estadu Timor-Leste nian ba boa governasaun, bazeia ba prinsípiu integridade, transparénsia no responsabilizasaun nian”. Nia hatutan, partisipasaun ativu hosi instituisaun públika sira, setór privadu no sosiedade sivíl reprezenta pasu desizivu ida hodi hametin sistema nasionál anti-korrupsaun.

Durante loron tolu serbisu nian, pontu fokál sira hosi instituisaun públika, sosiedade sivíl no setór privadu sei iha oportunidade atu fahe esperiénsias, klarifika dúvidas no halibur rekomendasaun hodi kontinua hadi’a kuadru legál no institusionál nasionál antikorrupsaun nian. Prosesu ne’e sei termina ho elaborasaun relatóriu nasionál no publikasaun sumáriu ezekutivu ida husi Sekretariadu UNCAC nian.

   Ba leten