Timor-Leste Partisipa iha Diálogu Kooperativu ASEAN 2025 nian no Hametin Kooperasaun Rejionál iha Setór Kooperativu

Ses. 16 maiu 2025, 12:14h
496805485_563956666747289_7175561951082303761_n

Sekretáriu Estadu Kooperativas, Arsénio Pereira da Silva, lidera delegasaun timoroan ne’ebé partisipa iha Diálogu Kooperativu ASEAN (ACD, sigla iha lian inglés) 2025 nian, ne’ebé hala’o iha loron 12 to’o 14 fulan-maiu, iha Kuala Lumpur, Malázia. Prezensa Timor-Leste nian ho objetivu atu aprofunda integrasaun iha dinámika rejionál setór kooperativu no promove produtu no prátika sira ne’ebé dezenvolve husi kooperativa timoroan sira. 496255172_563954590080830_2537579211487652861_n

Ho lema "Kooperativa harii mundu ida ne'ebé di'ak-liu", ACD 2025 destaka papél importante hosi kooperativa sira hanesan baze apoiu ba ekonomia nasionál. Daudaun ne’e, setór kooperativa reprezenta kuaze 2% hosi Produtu Internu Brutu (PIB) ASEAN, no Organizasaun Kooperativa ASEAN nian (ACO) estabelese ona nu’udar meta atu aumenta kontribuisaun ida-ne'e ba10% to’o tinan 2030, nune'e promove ekonomia ida ne'ebé bazeia ba prinsípiu solidariedade no kooperasaun. 496768628_564673476675608_7831293761388787119_n

Iha loron dahuluk, Sekretáriu Estadu partisipa iha serimónia abertura Asembleia Jerál Anuál ACO nian, ho prezensa hosi reprezentantes importante husi país membrus ASEAN no parseiru internasionál sira. Durante eventu ne’e, Timor-Leste formalmente sai nu’udar Membru Asosiadu ACO nian, ne’ebé loke perspetiva foun hodi partisipa ativa iha formulasaun polítika rejionál ba setór ne’e. 496521136_564672936675662_5240808146996224922_n

Iha loron daruak, delegasaun timoroan ne’e vizita ‘Stand’ Timor-Leste nian iha Espozisaun ba Produtus Kooperativus ASEAN, iha ne’ebé kooperativa nasionál aprezenta produtu sira hanesan tais tradisionál, mina nuu no kafé Timor-Leste, hodi promove identidade kulturál no kualidade hosi produtu lokál sira. 497624872_564841786658777_1171435120630767105_n

Nafatin iha ámbitu eventu ne’e, Sekretáriu Estadu Kooperativas hala’o sorumutu ho Ministru Dezenvolvimentu Emprezariál no Kooperativu Malázia nian, Ewon Benedick hodi esplora oportunidade kooperasaun bilaterál. Durante sorumutu ne’e, diskute kona-ba preparasaun ba futuru Memorandu Entendimentu (MoUs), tantu iha nivel governamentál nune’e mós entre kooperativa sira ho objetivu atu formaliza parserias estratéjikas. Iha okaziaun ne’e, Sekretáriu Estadu konvida ofisiálmente ninia omólogu hodi partisipa iha Forum Intergovernamentál Kooperativas ASEAN nian ne’ebé sei hala’o iha tinan 2026, iha Dili. 498249022_564838699992419_137301503577878282_n

Loron datoluk no ikus nian marka ho partisipasaun hosi delegasaun timoroan iha Diálogu Altu Nivel Kooperativas ASEAN (ASHLD), ne'ebé ko'alia kona-ba papél estratéjiku kooperativas nian hodi promove dezenvolvimentu ekonómiku inkluzivu no sustentável. Eventu ne’e hetan partisipasaun hosi partisipantes liu na’in-250 hosi nasaun 12, inklui Estadus-membrus ASEAN nune’e mós Estadus Unidus, Austrália, Azerbaijaun no Xina. 496703063_563955763414046_4541084394260302035_n

Durante serbisu sira ne’e, ACO aprezenta rezolusaun-xave haat ne’ebé ho objetivu atu rekoñese ofisialmente organizasaun ne’e hanesan entidade prinsipál ne’ebé reprezenta kooperativa iha estrutura governasaun ASEAN nia laran. Prezidente ACO, Abdul Fattah Abdullah afirma katak, "rekoñesimentu ida-ne'e permite ACO atu partisipa diretamente iha formulasaun polítika, aprezenta propostas estratéjikas no defende ho efetivu ajendas kooperativas iha plataforma rejionál sira". 496339891_564672266675729_7813397675829433952_n 497499151_564841686658787_6916401125074852929_n 496796286_564673283342294_8991320853808746562_n 496304063_564673403342282_2668830720028753290_n 496833068_564673176675638_8021116247679172972_n 496805485_563956666747289_7175561951082303761_n

   Ba leten