Timor-Leste Partisipa iha Diálogu Kooperativu ASEAN 2025 nian no Hametin Kooperasaun Rejionál iha Setór Kooperativu

Sekretáriu Estadu Kooperativas, Arsénio Pereira da Silva, lidera delegasaun timoroan ne’ebé partisipa iha Diálogu Kooperativu ASEAN (ACD, sigla iha lian inglés) 2025 nian, ne’ebé hala’o iha loron 12 to’o 14 fulan-maiu, iha Kuala Lumpur, Malázia. Prezensa Timor-Leste nian ho objetivu atu aprofunda integrasaun iha dinámika rejionál setór kooperativu no promove produtu no prátika sira ne’ebé dezenvolve husi kooperativa timoroan sira.
Ho lema "Kooperativa harii mundu ida ne'ebé di'ak-liu", ACD 2025 destaka papél importante hosi kooperativa sira hanesan baze apoiu ba ekonomia nasionál. Daudaun ne’e, setór kooperativa reprezenta kuaze 2% hosi Produtu Internu Brutu (PIB) ASEAN, no Organizasaun Kooperativa ASEAN nian (ACO) estabelese ona nu’udar meta atu aumenta kontribuisaun ida-ne'e ba10% to’o tinan 2030, nune'e promove ekonomia ida ne'ebé bazeia ba prinsípiu solidariedade no kooperasaun.
Iha loron dahuluk, Sekretáriu Estadu partisipa iha serimónia abertura Asembleia Jerál Anuál ACO nian, ho prezensa hosi reprezentantes importante husi país membrus ASEAN no parseiru internasionál sira. Durante eventu ne’e, Timor-Leste formalmente sai nu’udar Membru Asosiadu ACO nian, ne’ebé loke perspetiva foun hodi partisipa ativa iha formulasaun polítika rejionál ba setór ne’e.
Iha loron daruak, delegasaun timoroan ne’e vizita ‘Stand’ Timor-Leste nian iha Espozisaun ba Produtus Kooperativus ASEAN, iha ne’ebé kooperativa nasionál aprezenta produtu sira hanesan tais tradisionál, mina nuu no kafé Timor-Leste, hodi promove identidade kulturál no kualidade hosi produtu lokál sira.
Nafatin iha ámbitu eventu ne’e, Sekretáriu Estadu Kooperativas hala’o sorumutu ho Ministru Dezenvolvimentu Emprezariál no Kooperativu Malázia nian, Ewon Benedick hodi esplora oportunidade kooperasaun bilaterál. Durante sorumutu ne’e, diskute kona-ba preparasaun ba futuru Memorandu Entendimentu (MoUs), tantu iha nivel governamentál nune’e mós entre kooperativa sira ho objetivu atu formaliza parserias estratéjikas. Iha okaziaun ne’e, Sekretáriu Estadu konvida ofisiálmente ninia omólogu hodi partisipa iha Forum Intergovernamentál Kooperativas ASEAN nian ne’ebé sei hala’o iha tinan 2026, iha Dili.
Loron datoluk no ikus nian marka ho partisipasaun hosi delegasaun timoroan iha Diálogu Altu Nivel Kooperativas ASEAN (ASHLD), ne'ebé ko'alia kona-ba papél estratéjiku kooperativas nian hodi promove dezenvolvimentu ekonómiku inkluzivu no sustentável. Eventu ne’e hetan partisipasaun hosi partisipantes liu na’in-250 hosi nasaun 12, inklui Estadus-membrus ASEAN nune’e mós Estadus Unidus, Austrália, Azerbaijaun no Xina.
Durante serbisu sira ne’e, ACO aprezenta rezolusaun-xave haat ne’ebé ho objetivu atu rekoñese ofisialmente organizasaun ne’e hanesan entidade prinsipál ne’ebé reprezenta kooperativa iha estrutura governasaun ASEAN nia laran. Prezidente ACO, Abdul Fattah Abdullah afirma katak, "rekoñesimentu ida-ne'e permite ACO atu partisipa diretamente iha formulasaun polítika, aprezenta propostas estratéjikas no defende ho efetivu ajendas kooperativas iha plataforma rejionál sira".