Primeiru-Ministru Hala’o Vizita ba Oekusi Ambenu hodi halo Diálogu ho Populasaun no Akompaña Projetus Dezenvolvimentu

Seg. 05 maiu 2025, 16:59h
493941153_557915847364748_1648596322358700302_n

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hala’o vizita ofisiál ida ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA), husi loron 28 fulan-abríl to’o loron 2 fulan-maiu, ho objetivu atu halo diálogu diretu ho populasaun, akompaña ezekusaun ba infraestrutura prioritária sira no sosializa estratéjia desentralizasaun administrativa no kriasaun órgaun reprezentativu sira ba podér lokál iha Timor-Leste, ho nia implementasaun ne’ebé prepara hela. 494943948_559449457211387_8705363708185144972_n

Bainhira to’o, Xefe Governu simu husi autoridade rejionál no membru komunidade sira iha fronteira Sakato. Durante semana ne’e, nia vizita postu administrativu oioin no aldeia sira iha RAEOA, hanesan Sabén, Usapikolen, Pásabe, Tumin, Lelaufe, Bebo no Maunaebeno, iha ne'ebé nia halo diálogu oioin ho populasaun lokál sira. 494466397_559443190545347_4340669711866861205_n

Entre asuntu prinsipál sira ne’ebé aborda maka polítika desentralizasaun administrativa, ne’ebé iha objetivu prioridade haat, esplika Primeiru-Ministru, “atu dezenvolve setór privadu iha áreas rurál”, “atu promove instituisaun Estadu ne’ebé forte, lejítimu no estavel iha territóriu tomak”, “atu kria oportunidade foun ba partisipasaun demokrátika” no “atu asegura prestasaun servisu públiku ida ne’ebé efikás no efisiente liu ba sidadaun sira”. Xefe Governu apela ba mobilizasaun intelektuál lokál sira hodi garante katak prosesu implementasaun ne’e preparadu ho di’ak no korresponde ba nesesidade populasaun nian. “Independénsia vale duni bainhira joven sira estuda no sai matenek atu kompromete serbí país ne’e”, nia afirma durante sorumutu iha Pásabe. 494315855_558639500625716_8934519404818898124_n

Durante vizita ne’e, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão observa mós progresu projetu reabilitasaun ba estrada rurál sira iha Sabén no Bobometo, hodi subliña importánsia husi infraestrutura nu’udar baze ba dezenvolvimentu. “Estrada maka sai hanesan aliserse ba dezenvolvimentu ne’ebé populasaun presiza liu”, nia deklara. Iha sentidu hanesan, nia husu ba Autoridade RAEOA atu elabora projetu ba konstrusaun ponte Noel-Ekat, ne’ebé identifika ona nu’udar prioridade hodi hadi’a mobilidade iha rejiaun ne’e, liu-liu iha tempu udan. Reabilitasaun ba estrada ne’ebé liga Pante-Makasar ba Oesilu ne’ebé nia naruk kuaze kilómetru 17 mós hala’o hela. 494428782_558746320615034_6203283702252567236_n

Ajenda ne’e inklui mós vizita ba fatin konstrusaun Igreja João Paulo II nian, iha Pásabe, no konvite ne’e haruka ba grupu tradisionál Usitako Tebedai hodi reprezenta kultura Atoni iha Konferénsia Komunidade Luzu-Aziátika (Asian Portuguese Community Conference - APCC) tuirmai, ne'ebé sei hala'o iha Dili iha finál fulan-juñu. “Ha’u husu atu ita-boot sira hatudu ita-boot sira-nia rikusoin kulturál iha konferénsia ida-ne’e”, afirma Primeiru-Ministru. 495330825_559683127188020_4210313463173530901_n

Iha diálogu ho komunidade Abani ne’e, Xefe Governu reafirma Timor-Leste nia pozisaun kona-ba delimitasaun fronteira iha Naktuka, bazeia ba tratadu ne’ebé asina ona entre Portugál no Olanda iha tinan 1904. “Ita sei tuir akordu fronteira entre Olanda no Portugal”, garante Xanana Gumão, hodi apela ba povu Atoni atu labele rona lia-anin sira no konsentra liu ba esforsu hamutuk hodi dezenvolve Oekusi 494571504_559464773876522_5042048580440377782_n

Programa Governu Konstitusionál IX estabelese katak, “atu alkansa soberania tomak, Timor-Leste tenke kompleta definisaun fronteira terrestre no marítima ho Indonézia, tuir direitu internasionál, nu’udar prioridade nasionál”.

Tuir Programa Governu, “partisipasaun efetiva sosiedade no komunidade sira-nian iha prosesu dezenvolvimentu ba sira-nia rejiaun maka sai hanesan fatór determinante atu alkansa benefísiu konkretu iha sira-nia moris, hodi kontribui ba kreximentu sosioekonómiku no kulturál ne’ebé responsavel, transparente no sustentável”. 494515723_560118520477814_129024730530252295_n

Bazeia ba prinsípiu hirak-ne’e, Ezekutivu ne’e “sei kontinua investe iha estrutura governasaun rejionál, liuhosi polítika inovadora no aposta iha paradigma dezenvolvimentu foun ne’ebé bazeia ba ekonomia merkadu sosiál”. 494109870_558730843949915_7982651744474613959_n 494217094_558756420614024_3165052944595639492_n

   Ba leten