Regulamentu Foun Estabelese Prosedimentu Ofisiál Hasa’e no Hatún Bandeira Nasionál iha Selebrasaun Proklamasaun no Restaurasaun Independénsia

Seg. 05 maiu 2025, 11:16h
Screenshot 2025-05-05 111328

Publika ona Dekretu Governu n. 8/2025 iha loron 23 fulan-abríl tinan 2025, ne'ebé estabelese, ho forma sistemátiku, regra sira ne'ebé aplikavel ba serimónia hasa'e no hatún Bandeira Nasionál durante serimónia ofisiál sira ne'ebé komemora Proklamasaun Independénsia Nasionál (loron 28 fulan-Novembru) no Restaurasaun Independénsia Nasionál (loron 20 fulan-Maiu). Diploma ne’e define mós kritériu sira ba konstituisaun, selesaun no funsionamentu Korpu Hasae Bandeira Nasionál (CIBN, sigla iha lian portugés), estrutura ne’ebé responsavel ba ezekusaun téknika no simbóliku hosi aktu solene sira-ne'e.

Bandeira Nasionál hanesan símbolu prinsipál ida husi soberania no identidade Timor-Leste nian, ne’ebé reprezenta luta, valór no aspirasaun sira povu timoroan nian. Ninia hasa’e no tun iha serimónia ofisiál sira nu’udar momentu ida ne’ebé simbóliku tebes no hanesan afirmasaun ba unidade nasionál.

Proklamasaun Independénsia Nasionál, iha loron 28 fulan-Novembru tinan 1975, no Restaurasaun Independénsia Nasionál, iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002, okupa fatin sentrál iha memória koletiva no kalendáriu síviku nasaun nian, ne’ebé ezije serimónia hirak ne’e hala’o ho dignidade, rigór no uniformidade, ho respeitu tomak ba símbolu sira Estadu nian.

Dekretu Governu ida-ne’e estabelese prosedimentu ofisiál ne’ebé tenke tuir no define kritériu ba kompozisaun Korpu Hasae Bandeira Nasionál, ne’ebé kompostu husi estudante ensinu sekundáriu sira, ne’ebé hili tuir parámetru espesífiku hanesan idade, kondisaun fízika no dixiplina, no komanda husi Kapitaun Forsa Armada (F-FDTL) ida. Diploma ne’e mós estipula kondisaun sira partisipasaun nian, farda obrigatóriu no insentivu sira ne’ebé fó ba membru CIBN sira, inklui kompensasaun monetária no sertifikadu partisipasaun nian.

Serimónia ne'e inklui momentu sira ho solenidade boot, hanesan entrada Bandeira Nasionál, ne'ebé lori hosi CIBN, halo desfile ba fatin hasae bandeira nian. Desfile ne’e hahú ho batallaun ida hosi F-FDTL, depois mai bandeira, no tuir fali mai batallaun ida hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Bandeira nasionál hasae no hatún ho solenidade no sinkroniza ho múzika inu nasionál husi CIBN no ema hotu ne’ebé marka prezensa tenke hamriik nu’udar sinál respeitu, ho membru militár F-FDTL no polísia PNTL sira fó kontinénsia.

Dekretu ne’e regula mós realizasaun ba serimónia sira-ne'e iha instituisaun públika sira no fora hosi kapitál, prevee adaptasaun ba selebrasaun sira ne'ebé hala'o iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu nian, iha munisípiu sira no iha Ataúru.

Tuir termu sira iha dekretu ne’e, serimónia hasa'e bandeira nasionál iha Palásiu Governu, ministériu sira, sekretaria Estadu sira, estabelesimentu ensinu no instituisaun sira seluk Estadu nian sei la hala'o iha loron segunda dahuluk fulan-maiu no fulan-novembru nian, maibé iha loron 20 no 28. Funsionáriu públiku sira tenke tuir serimónia hasa’e bandeira nasionál nu’udar parte ida hosi serimónia ofisiál sira ne’ebé komemora Proklamasaun no Restaurasaun Independénsia Nasionál.

   Ba leten