Governu hamutuk ho Parlamentu Nasionál iha Sesaun Solene ida hodi Fó Omenajen ba Sua Santidade Amu-Papa Francisco

Ses. 25 abril 2025, 15:26h
WhatsApp Image 2025-04-25 at 15.16.38

Ohin, loron 25 fulan-abríl, Parlamentu Nasionál realiza Sesaun Solene ida hodi fó Omenajen Póstumu ba Sua Santidade Amu-Papa Francisco, iha membrus Parlamentu Nasionál no Governu Konstitusionál IX nia prezensa, hodi rekoñese legadu espirituál, morál no umanista Sumu Pontífise nian, ne’ebé ninia vida dedika ba promosaun pás, fraternidade no justisa iha mundu. WhatsApp Image 2025-04-25 at 15.16.44

Durante sesaun ne’e, aprova ho unanimidade votu pezar ida ba Santu Padre nia mate, ne’ebé Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, konsidera hanesan “jestu magnífiku ida hosi Parlamentu Nasionál ida ne’e”, “nune’e hodi hatudu ezemplu ba mundu kona-ba kompromisu timoroan nian ba fraternidade no dame.”

Iha votu pezar, Parlamentu Nasionál, lori povu Timor-Leste nia naran, hato’o “gratidaun boot tebes ba Santu Padre nia pontifikadu, ba ninia servisu dedikadu durante tinan 12 ba Kreda no umanidade, no ami hasa’e ami-nia orasaun atu ninia klamar hetan deskansu eternu, ho fiar katak ninia legadu sei kontinua orienta ita iha ita-nia nasaun nia dezenvolvimentu”.  Subliña mós katak “Amu-Papa Francisco husik marka rohan laek ida iha ita-nia nasaun, liuhusi ninia prezensa, ninia simplisidade, ninia hakuak ba ita-nia povu. Ninia vizita iha Setembru 2024 sei grava nafatin iha ita-nia istória nu'udar momentu grasa no ksolok nasionál nian ida ne'ebé boot liu, bainhira ema lubun halibur hodi simu ema ida ne'ebé reprezenta la'ós de'it lideransa Igreja Katólika nian, maibé mós valór sira ne'ebé aliña perfeitamente ho ita-nia kultura rasik: haraik-an, korajen, kompaixaun no solidariedade ho ema fraku no oprimidu sira.” WhatsApp Image 2025-04-25 at 15.16.15

Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, iha ninia diskursu espresa katak “Timoroan tomak  rai metin Papa Francisco nia hakuak iha sira-nia laran, hakuak ne’ebé la’ós jestu de’it, maibé bensan ida ne’ebé sei hakerek ba nafatin iha ita-nia istória no grava iha istória ida-idak ne’ebé marka prezensa iha-ne’e, ne’ebé iha onra no oportunidade atu sente ida-ne’e”. Nia haktuir liután katak “Amu-Papa Francisco nia memória kontinua inspira ita iha Timor-Leste no ninia liafuan sira nafatin orienta ita hodi harii sosiedade ida iha-ne’ebé ema hotu, ema hotu, ema hotu, bele hetan sira-nia fatin no haksolok”.

Grupu parlamentár hotu-hotu hato’o sira-nia kondolénsias no fó omenajen ba Amu-Papa Francisco, hodi destaka relevánsia hosi ninia pontifikadu iha istória kontemporánea no ninia defeza lakole ba dame, dignidade umana no justisa sosiál. WhatsApp Image 2025-04-25 at 15.16.41

Iha ninia diskursu, Xefe Governu destaka figura úniku husi Sua Santidade, hodi destaka ninia knaar nu’udar lider espirituál no lian firme ba konstrusaun mundu ida justu liu. Hodi sita ensíklika Laudato Si’, nia hateten: “Laiha buat ida iha mundu ida-ne’e, ne’ebé sai indiferente mai ita”! Mensajen ida ne’ebé, iha Primeiru-Ministru nia liafuan, reflete “autentisidade no, iha tempu hanesan, Sua Santidade nia fuan boot”, ne’ebé, “iha mundu indiferensa globál ida-ne’e, hatene apela ba mundu ida ne’ebé pasífiku no justu liu, mundu ida ne’ebé solidáriu no fraternu liu, iha ne’ebé ita hotu maun-alin hadomi malu duni, la haree ba ita-nia nasionalidade, kór, jéneru, konviksaun polítika ka relijioza, no mós dalan moris nian”.

Xanana Gusmão mós destaka katak “Santu Padre mós iha fuan ne’ebé boot, ho korajen no matenek, hodi hasa’e sentidu esperansa iha umanidade katak, bele harii mundu ida ne’ebé di’ak liu, iha ne’ebé ‘Ema hotu, Ema hotu, Ema hotu’ merese atu partisipa.”

Screenshot 2025-04-24 095659

Primeiru-Ministru destaka mós pensamentu kle'an hosi Papa Francisco, ne'ebé reflete iha dokumentu sira ne'ebé mak importante hanesan ensíklika Laudato Si', defende ekolojia integrál no polítika ida iha servisu ba bein komún, no Deklarasaun Fraternidade Umana, ne'ebé asina iha tinan 2019 ho Saserdote Musulmanu Al-Azhar, hanesan inspirasaun ba diálogu inter-relijiozu no rekonsiliasaun globál. “Timor-Leste apoia unidade no valór sira dame nian, no mós entre relijiaun sira, ne’ebé importante tebes hodi hakotu violénsia no funu ne’ebé halo mundu halerik”, nia subliña. Screenshot 2025-04-24 095847

Xefe Governu hanoin hikas ho emosaun vizita apostólika Amu-Papa Francisco nian mai Dili, iha fulan-setembru 2024, hodi konsidera vizita ne’e “ksolok boot ida no inspirasaun boot ida ba ita-nia povu no, liuliu, ba ita-nia foin-sa’e sira”. Nia subliña mós impaktu kle’an ne’ebé vizita ne’e iha ba klamar koletivu povu timoroan nian.

 Xanana Gusmão hato’o ninia “sentidas kondolénsias ba Koléjiu Kardeál sira-nian, Igreja Katólika no ninia sarani sira hotu, no mós ba sira hotu ne’ebé, maski la’ós katóliku, sente lakon boot tebes ba ita-nia Avó doben, ne’ebé fila ona ba ninia moris rohan-laek hodi deskansa ho pás”.

Nu’udar espresaun lutu no respeitu ba memória Sua Santidade nian, Konsellu Ministrus dekreta, iha ninia Sorumutu Estraordináriu loron 22 fulan-abríl tinan 2025, Lutu Nasionál iha territóriu tomak, to’o meianoite loron 28 fulan-abríl.

Iha sábadu semana ne’e, loron 26 fulan-abril, loron serimónia funeral Santu Padre nian, sei selebra Misa Solene iha Tasi Tolu, hahú tuku 6 lokraik. Serimónia ne’ebé organiza nu’udar espresaun gratidaun no omenajen final nian, sei hala’o iha fatin hanesan, ne'ebé sai uma-na'in ba selebrasaun eukarístika istórika durante vizita Amu-Papa nian mai Timor-Leste, hodi halibur dala ida tan komunidade katólika timoroan iha jestu komuñaun, fiar no agradesimentu kle’an.

   Ba leten