Governu Presta Omenajen ba Sua Santidade Papa Francisco ho Asinatura Livru Kondolénsias

Iha loron 22 fulan-abríl tinan 2025, membrus Governu Konstitusionál IX bá iha Rezidénsia Episkopál, iha Lesidere, Dili, hodi fó omenajen ba Sua Santidade, Papa Francisco, no asina livru kondolénsias, hafoin sorumutu estraordináriu Konsellu Ministrus nian, ne’ebé dekreta ona Lutu Nasionál. Jestu simbóliku ida-ne’e, ne’ebé hala’o hodi povu timoroan nia naran, ho intensaun atu espresa tristeza kle’an ba Sumu Pontífise nia mate, ne’ebé hakotu iis iha loron 21 fulan-abríl tinan 2025, iha Sidade Vatikanu.
Iha komunikadu ne’ebé fó-sai iha loron ida antes, Governu deklara katak “ho laran triste tebes no sentimentu ne’ebé kle’an, bainhira Timor-Leste simu notísia kona-ba Sua Santidade Papa Francisco nia mate, lider espirituál ida ne’ebé ho influénsia boot tebetebes ba umanidade, defensór ne’ebé lakole ba sira ne’ebé vulneravel liu no promotór dame, justisa no fraternidade nian entre povu sira”.
Portavós Governu no Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, hodi hanoin hikas vizita Santu Padre, Papa Francisco nian foin lalais ne’e mai Timor-Leste, hateten katak ida-ne’e “liu fali vizita simples ida. Hanesan enkontru ida ne’ebé kle’an ho povu ida ne’ebé sofre maka’as hodi hetan ninia liberdade no independénsia. Santu Padre to’o iha Timor-Leste no manán nasaun ida nia fuan no klamar, hodi husik hela mensajen ida ne’ebé forte; atu imi-nia fiar sai imi-nia kultura — no povu timoroan bele halo ida-ne’e. Kultura rekonsiliasaun, toleránsia no perdaun nian. Kultura povu ida nian ne'ebé tau, iha nivel aas liu hosi sira-nia ezisténsia, valór dame nian, armonia no solidariedade nian. Ita-nia povu sei agradese nafatin ba Santu Padre nia esforsu sira hodi fó mai ita enkontru ida-ne'e - uniaun sagradu ida-ne’e.”
Vizita apostólika ne’e nu’udar momentu istóriku ida ba nasaun, hodi mobiliza timoroan rihun atus ba atus iha manifestasaun fiar no devosaun nian, liuliu iha selebrasaun eukarístika iha Tasi Tolu, ne’ebé partisipa hosi sarani rihun 600 resin. Durante nia estadia, nia husik hela mensajen esperansa nian, unidade no kompromisu ba dame, no subliña importánsia hosi juventude no protesaun ba valór kulturál no espirituál sira povu timoroan nian.
Iha dadeer ne’e kedas, Konsellu Ministrus dekreta Lutu Nasionál iha territóriu Repúblika Demokrátika Timor-Leste tomak, hahú iha tuku 10 dadeer iha loron 22 fulan-abríl no remata iha meianoite iha loron 28 fulan-abríl tinan 2025. Durante períodu Lutu Nasionál, Bandeira Nasionál tenke hasa’e to’o klaran de’it iha edifísiu públiku hotu-hotu, inklui embaixada, konsuladu no reprezentasaun sira seluk Estadu nian iha estranjeiru, no mós iha ró sira Estadu nian.
Governu Timor-Leste reafirma ninia solidariedade ho Igreja Katólika, Koléjiu Kardeál sira-nian, povu arjentinu no sarani sira hotu iha mundu tomak, hodi espresa rekoñesimentu kle’an liu ba moris, misaun no legadu Sua Santidade Papa Francisco nian.