Primeiru-Ministru Destaka Importánsia hosi FreeBalance iha Jestaun Finansas Públikas ne’ebé efetiva

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão prezide abertura ba Reuniaun Komité Internasionál ba Koordenasaun FreeBalance (FISC), ne’ebé hala’o iha loron 7 fulan-abríl tinan 2025, iha Dili, ho partisipasaun hosi reprezentantes governu husi nasaun sanulu-resin-haat ne’ebé utiliza sistema Planeamentu Rekursus Governu (GRP) FreeBalance nian. Eventu ne’ebé hala’o to’o loron 09 fulan-abríl, ho nia objetivu atu promove fahe esperiénsia no solusaun inovadora hodi reforsa jestaun finansas públikas.
FreeBalance hanesan empreza internasionál espesializada iha solusaun teknolójika ba jestaun finansas públikas, ne’ebé apoia governu sira iha implementasaun sistema planeamentu, ezekusaun orsamentál no promosaun transparénsia finanseira.
Iha nia diskursu, Xefe Governu fó-hanoin kona-ba perkursu rekonstrusaun nasaun nian dezde Restaurasaun Independénsia, hodi subliña katak “Timor-Leste iha ona dalan ba konstrusaun nasionál. Ami tenke harii ami-nia nasaun husi ahi-kadesan.” Iha prosesu ida-ne'e, nia destaka papél determinante hosi teknolojia, hodi hateten katak "ami-nia parseria ho FreeBalance maka fundamentál iha jornada ida-ne'e, ne’ebé fornese ami ho baze teknolójiku atu jere ho efetivu ami-nia finansas públikas."
Tuir Primeiru-Ministru, sistema GRP FreeBalance sai ona instrumentu esensiál ida ba konsolidasaun institusionál no promosaun boa governasaun, no kontribui ona hodi reforsa transparénsia, responsabilizasaun no kombate korrupsaun. "Jestaun finansas públikas ne'ebé efetivu la'ós de'it funsaun administrativa ida - ida-ne'e hanesan baze prinsipál ba ami-nia estratéjia dezenvolvimentu nasionál," nia hateten, hodi hatutan katak " Sistema GRP FreeBalance ne’e kontribui ona ho signifikativu hodi hasa'e transparénsia no responsabilizasaun iha jestaun finansas públikas."
Xanana Gusmão destaka mós impaktu diretu hosi informasaun iha tempu reál ne'ebé hamosu hosi sistema ne’e, permite ona monitorizasaun ida ne'ebé efikás liu hosi Parlamentu Nasionál, sosiedade sivíl no sidadaun sira. “Ha’u fiar katak benefísiu husi sistema Jestaun Finansas Públikas (JFP) ne’ebé di’ak liu la’ós de’it jestaun orsamentál. Sistema ne’e fó impaktu ba área hotu-hotu governasaun nian no reflete diretamente iha ita-nia sidadaun sira-nia moris”, tenik nia.
Xefe Ezekutivu reafirma kompromisu governu nian ba responsabilidade fiskál no dezenvolvimentu sustentável, no subliña katak, Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2025, ho valór dolar millaun rihun 2,6, trasa bazeia ba vizaun estratéjiku ida hodi harii sosiedade ida ne'ebé justu no prósperu liu. “Hodi hasa’e transparénsia no hametin kontrolu internu, sistema GRP ne’e ajuda prevene mal uzu fundus públikus no deteta irregularidade bainhira akontese”, nia hateten.
Iha reuniaun ne’e, Primeiru-Ministru anunsia mós estabelesimentu eskritóriu permanente FreeBalance ida iha Dili, desizaun ida ne’ebé nia fiar katak, reflete fortalesimentu parseria ho empreza no ninia kompromisu ba Timor-Leste no rejiaun Ázia-Pasífiku. “Ha’u kontente liuliu atu fó-sai katak, FreeBalance sei estabelese eskritóriu permanente ida iha Dili ne’e, iha tempu badak, hafoin reuniaun FISC ida-ne’e”, nia hateten.
Enkoraja partisipante sira atu fahe ideia no esperiénsia sira durante serbisu, Primeiru-Ministru subliña papél fundamentál hosi profisionál sira ne'ebé envolve iha implementasaun sistema ne’e. "maske sistema GRP hanesan instrumentu ida ne'ebé forte, ida ne’e maka kompromisu hosi ema sira hanesan ita-boot sira - funsionáriu públiku sira ne'ebé dedikadu, espesialistas teknolojia nian no profisionál sira governasaun nian - ne'ebé mak asegura ninia utilizasaun efetiva ba ita-nia povu nia benefísiu", nia konklui.
Reuniaun FISC, ne'ebé organiza hosi Ministériu Finansas iha parseria ho FreeBalance, nu’udar plataforma ida ba kooperasaun internasionál iha área jestaun finanseira públika. Hahú hosi tinan 2002, Timor-Leste utiliza ona sistema FreeBalance, ne'ebé evolui hosi módulu pagamentu inisiál sira ba arkitetura integradu ida ne'ebé permite automatiza ezekusaun orsamentál, monitoriza rekursus finanseirus no reforsa prestasaun kontas públikas. Iha tinan 2012, nasaun lansa mós portál transparénsia ida ne’ebé fó-dalan ba públiku atu akompaña ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu nian, hodi hametin konfiansa sidadaun nian iha governasaun.