Timor-Leste Hametin Lasu Diplomátiku no Ekonómiku iha Forum Futuru ASEAN nian ba dala 2

Ses. 28 fevereiru 2025, 11:47h
481193534_504695412671906_476446664021957317_n

Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, akompaña Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha vizita ofisiál ba Vietname hodi partisipa iha Forum Futuru ASEAN nian ba dala 2, tinan 2025, ne’ebé hala’o iha Hanoi, husi loron 25 to’o 26 fulan-fevereiru tinan 2025. 481250988_504662336008547_1613689983248134313_n

Forum Futuru ASEAN nian ba dala 2 ne’e halibur lider no espesialista 600 liu hodi diskute reforsu ASEAN iha kontestu transformasaun globál. Eventu ne’e ko’alia tema sira hanesan inovasaun, reziliénsia no sustentabilidade, ne’ebé destaka papél sentrál ASEAN iha kooperasaun rejionál. Prezidente José Ramos-Horta hateten katak Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN nu’udar pasu estratéjiku ida hodi hametin kooperasaun rejionál no promove dezenvolvimentu sustentável. 481147203_504719322669515_4405055541383941642_n

Nu’udar parte husi eventu ne’e, Xefe Estadu partisipa iha diskusaun painél altu nivel hamutuk ho Primeiru Ministru Vietname, Pham Minh Chinh, Malázia, Anwar Ibrahim, no Nova Zelándia, Christopher Luxon. Sesaun ne’e foka liu ba auto-sufisiénsia estratéjika, reziliénsia no hametin parseria rejionál iha Sudeste Aziátiku.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, mós hasoru malu ho Primeiru-Ministru Vietname, Pham Minh Chinh, ba enkontru bilaterál ida, iha ne’ebé lider rua ne’e reafirma konfiansa polítika mútua no ko’alia kona-ba estratéjia sira hodi hametin relasaun ekonómika entre nasaun rua ne’e. Primeiru-Ministru Vietname destaka akordu sira ne'ebé estabelese ona, inklui izensaun vistu, no propoin hodi emite sertifikadu serbisu hodi fasilita mobilidade forsa traballu timoroan nian. Prezidente Ramos-Horta haktuir hikas progresu signifikativu Timor-Leste nian hodi kumpre roteiru adezaun ba ASEAN iha tinan rua ikus ne’e no hato’o nia espetativa hodi simu Primeiru-Ministru Vietname iha Timor-Leste. Durante enkontru, esplora área kooperasaun potensiál sira, inklui sentru finanseiru ne'ebé foka ba inovasaun, seguransa ai-han no produsaun foos. 481130819_503952066079574_3477160289584208698_n

Ministru Bendito dos Santos Freitas akompaña mós Prezidente Ramos-Horta iha reuniaun ho Primeiru-Ministru Malázia, Anwar Ibrahim, iha ne’ebé lider na’in-rua ko’alia kona-ba adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN. Primeiru-Ministru Malaiu ne’e reafirma nia nasaun nia kompromisu atu apoia adezaun plena Timor-Leste nian durante Malázia nia prezidénsia ba organizasaun ne’e iha tinan 2025. Prezidente Ramos-Horta espresa nia agradesimentu ba apoiu konstante Malázia nian no repete Timor-Leste nia determinasaun atu kumpre rekizitu sira ne'ebé estabelese ba nia integrasaun plena iha bloku rejionál ne’e. 481067665_504662372675210_1993304057903061384_n

Iha vizita ofisiál ne’e, delegasaun timoroan hasoru malu mós ho Nguyen Thi Hoa, Diretora Ezekutiva hosi Grupu Viettel, empreza ne’ebé na’in ba operadór telekomunikasaun Telemor iha Timor-Leste, hodi ko’alia kona-ba dezenvolvimentu setór telekomunikasaun iha rai laran. Viettel reafirma nia kompromisu hodi habelar rede internét, evolui hosi teknolojia 4G ba 5G, ho objetivu atu hametin konektividade no promove ekonomia dijitál. Prezidente Ramos-Horta destaka telekomunikasaun nu’udar pilár estratéjiku ida ba kreximentu ekonómiku no modernizasaun, elojia Telemor nia knaar hodi hadi’a konektividade no inkluzaun dijitál dezde ninia lansamentu iha tinan 2012. 481458467_503925926082188_4891148975508031312_n

Prezidente Repúblika mós hasoru malu ho Sekretáriu-Jerál Partidu Komunista Vietname, To Lam, hodi ko’alia kona-ba hametin relasaun bilaterál no apoiu Vietname iha prosesu adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN.

Delegasaun Timor-Leste ne’e inklui mós Embaixadór Timor-Leste iha Vietname, João Pereira, Diretór-Jerál Asuntus Bilaterais ba Ázia no Oseánia hosi Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Marcos da Costa, no reprezentante sira hosi setór privadu nasionál, hodi reforsa kompromisu nasionál ba kriasaun parseria estratéjiku no dezenvolvimentu ekonómiku.

   Ba leten