Sekretaria Estadu Kultura asina Memorandu Entendimentu iha Kooperasaun Kulturál

Kin. 28 outubru 2010, 14:27h
sec-ug

Sekretaria Estadu Kultura (SEK), ne’ebé iha Ministériu Edukasaun (ME) nia okos, no Griffith University, iha Austrália, sira asina Memorandu Entendimentu ida ba Kooperasaun Kulturál.

Timor-Leste iha kultura ida oin-oin ne’ebé, bainhira hala’o jestaun ho didiak mak sei kontribui hodi harii identidade nasionál no nune’e bele dezenvolve paíz modernu ida, ne’ebé ninia emar sira bele iha unidade no demokrasia liu tan. Griffith University mak instituisaun Austrália nian ida ne’ebé mak iha esperiénsia, hamutuk ho ninia rekursu no pesoál ne’ebé kualifikadu, no nia iha disponibilidade atu apoia SEK/ME, atu harii Eskola Arte nian ida bazeia ba kultura país nian rasik.

Iha Memorandu Entendimentu ida ne’e, parte rua konkorda atu otimiza no kria baze hirak kona-ba kooperasaun nian hodi bele harii Eskola Arte nian, dezenvolve asaun konjuntu parseria nian ida entre instituisaun rua ne’e no, bainhira bele, Griffith University ajuda SEK/ME  atu implementa Polítika Nasionál Kultura nian no iha Planu Estratéjiku, kona-ba atu harii Eskola Arte nian.

Durante tinan ne’ebé vigora, SEK sei kompromete nia an atu suporta finansiamentu hirak nesesáriu ba faze estabelesimentu nian; sai responsável hodi hala’o kolókiu sira, ba eventu hirak seluk ne’ebé nesesáriu, nune’e mós atu fo asisténsia lojísitka ba eventu hirak ne’e; garante espasu ida, hodi sosa ka harii espasu ne’e, hodi sai alojamentu ba komisaun instituisaun nian; apoia ninia pesoál iha matéria hirak relasiona ho tema, inklui prosesu akreditasaun nian; kria parseria ho departamentu Governu nian hirak seluk no instituisaun hirak nasionál no halibur informasaun hirak relevante, no materiál kulturál nian sira, ba projetu ne’e.

Griffith University, hosi nia parte, sei apoia iha planu estratéjiku; hodi atu dezenvolve kurikulu pedagójiku ba eskola ne’e nian, iha baze permanente ida, ne’ebé AusAid mak finansia; iha métodu pedagójiku nian sira no iha estratéjia apoiu nian sira; iha atividade hirak atu dezenvolve kapasidade sira, la’ós de’it profisionál maibé mós ba formasaun nian, ba pesoál instituisaun nian no ba pesoál organizasaun nian hirak asosiadu ba malun iha Timor-Leste no iha Austrália; apoia dezenvolvimentu konteúdu edukasionál no materiál tuir nesesidade hirak propoin hosi Eskola no hosi organizasaun hirak asosiadu; fo asisténsia iha produsaun produtu hirak edukasionál nian sira, edukasaun no formasaun no mós atu fó asesu utilizasaun ba rikusoin hirak patrimóniu imateriál nian sira ne’ebé halibur durante projetu peskiza ne’e la’o.

Memorandu Entendimentu iha Kooperasaun Kulturál nian ne’e asina ona iha Abril tinan ida ne’e nian, no sei vigora ba tinan ida nian, maibé bele hafoun fali karik parte rua ne’e hatán.

   Ba leten