Governu aprezenta prioridade no programa ba embaixadór akreditadu sira iha Timor-Leste

Hafoin resepsaun ne’ebé Prezidénsia Repúblika halo ba embaixadór estranjeiru akreditadu sira iha Timor-Leste, tantu rezidente no la’ós rezidente, Governu organiza ohin, 20 fulan-fevereiru 2025, sesaun aprezentasaun ida hodi informa ba diplomata sira kona-ba inisiativa, programa no prioridade prinsipál sira husi Governu Konstitusionál IX.
Sesaun ne’e loke hosi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, ne’ebé destaka kreximentu insersaun internasionál Timor-Leste nian no progresu ne’ebé alkansa ona iha reforsu kooperasaun bilaterál no multilaterál. Ministru mós subliña kompromisu Governu nian ba multilateralizmu, hodi refere ba Timor-Leste nia adezaun foin lalais ne’e ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no esforsu sira ne’ebé la’o hela atu implementa kompromisu sira relasiona ho prosesu adezaun ba ASEAN.
Eventu ne’e konta mós diskursu husi Sekretáriu-Jerál g7+, Helder da Costa, ne’ebé ko’alia kona-ba papél sentrál Timor-Leste nian iha organizasaun intergovernamentál ida-ne’e. Nia destaka kontribuisaun g7+ nian hodi harii dame, promove diálogu no mediasaun konflitu sira, nune'e mós sensibiliza no promove abordajen foun sira ba dezenvolvimentu iha forum internasionál sira no apoia prosesu sira rekonsiliasaun nasionál nian.
Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, ko’alia kona-ba kooperasaun iha seguransa no jestaun fronteira, ho repete kompromisu Governu nian hodi moderniza setór ne’e no implementa reforma estruturál sira. “Ita kontinua investe hodi dezenvolve kapasidade operasionál ita-nia ofisiais seguransa nian atu atende nesesidade imediata komunidade nian”, nia hateten. Ministru destaka mós inisiativa kooperasaun oioin iha área seguransa transfronteirisa, Grupu Traballu Kooperasaun Imigrasaun (ICWG) no Memorandu Entendimentu sira ne’ebé asina ona entre Polísia Nasionál Timor-Leste ho nia entidade parseiru sira.
Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro, aprezenta estratéjia Governu nian ba dezenvolvimentu sustentável setór petróleu no mineiru, hodi destaka oportunidade no dezafiu sira ne’ebé nasaun ne’e hasoru. “Timor-Leste iha rekursu naturál ne’ebé boot tebes no ita-nia kompromisu mak atu maximiza ninia utilizasaun hodi hamosu kreximentu ekonómiku no kria valór ba populasaun”, nia dehan. Ministru mós fornese vizaun jerál ida kona-ba enkuadramentu legál no institusionál setór nian, hodi aborda potensiál prinsipál ba dezenvolvimentu iha rai-maran no tasi-laran, no mós perspetiva sira ba extrasaun mineira. Destaka mós importánsia hosi projetu TLNG (Timor-Leste Liquefied Natural Gas) no nia potensiál hodi “hamosu impaktu sosio-ekonómiku ne’ebé boot tebes iha Timor-Leste”.
Governadór Banku Sentrál Timor-Leste, Helder Lopes, aprezenta vizaun jerál ida kona-ba ekonomia nasionál no setór finanseiru, hodi destaka estratéjia prinsipál sira ba kreximentu no dezenvolvimentu sustentável. Objetivu sira ne'ebé estabelese ba futuru inklui kreximentu ekonómiku anuál 5%, aumentu 10% iha investimentu privadu, konsolidasaun setór finanseiru ida ne'ebé metin no asesivel, no ambisaun atu halo Timor-Leste sai nasaun ida ho rendimentu médiu superiór to’o tinan 2030. Estratéjia ne'e envolve kriasaun ambiente ida ne'ebé konduzivu ba setór privadu, hadi'a infraestrutura, haforsa kapitál umanu no adosaun polítika fiskál ne’ebé metin hodi garante estabilidade makroekonómika. Helder Lopes salienta mós foku nasionál ba diversifikasaun ekonómika, inkluzaun finanseira no hametin kompetitividade, ho promosaun ba insentivu fiskál ne’ebé atrativu no expansaun ba integrasaun Timor-Leste nian iha merkadu globál liuhosi OMK, ASEAN no akordu komérsiu livre.
Enserramentu ba sesaun ne’e hala’o husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, reprezenta Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé afirma katak “Timor-Leste iha momentu desizivu iha ninia trajetória dezenvolvimentu. Ami iha vizaun ida ne’ebé klaru ba futuru no ami konvida ita-boot sira atu kontinua envolve ho ami, esplora oportunidade sira ba kolaborasaun no investimentu, no serbisu hamutuk hodi harii Timor-Leste ida ne’ebé reziliente, prósperu no inkluzivu liu”.
Governante ne’e esplika katak “iha sentru hosi ita-nia ajenda dezenvolvimentu maka programa infraestrutura ida ne’ebé sólidu no sustentável”, hodi subliña katak “la’ós de’it kona-ba infraestrutura fízika – ne’e kona-ba kria fundasaun sira ba transformasaun ekonómika no garante katak timoroan hotu, la haree ba fatin ne’ebé sira hela, iha asesu ba oportunidade no servisu esensiál sira”.
Nia mós destaka importánsia hosi "implementasaun medida sira-ne'e" "hodi hamenus dezigualdade rejionál sira, hadi'a kualidade moris populasaun nian no garante kreximentu ekonómiku sustentável."
Ministru Agio Pereira hateten mós katak “Timor-Leste ativamente promove kreximentu iha setór xave sira hanesan agrikultura, peska, turizmu no ekonomia azúl atu nune’e bele kria oportunidade empregu ne’ebé sustentável” no katak “Governu iha kompromisu atu apoia setór privadu, enkoraja investimentu no hadi’a ambiente emprezariál hodi dudu kreximentu ekonómiku.”
Iha diskursu nia rohan, nia hato’o nia “agradesimentu kle’an liu”, “hodi Primeiru-Ministru no Governu Timor-Leste nia naran”, repete Ezekutivu nia vontade atu “kontinua diálogu no kooperasaun ida-ne’e, bainhira ita haka’as-an ba futuru ida ne’ebé prósperu liu ba timoroan tomak.”