Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun prezide abertura semináriu ne’ebé marka inísiu projetu protesaun nian ba labarik sira

Ses. 07 fevereiru 2025, 11:55h
475999513_122149120094382272_8924293493052290350_n

Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, ne’ebé akompaña hosi Prezidente Institutu ba Defeza Direitus Labarik nian (INDDICA, akrónimu iha lian portugés), Dinorah Granadeiro, iha loron 6 fulan-fevereiru tinan 2025, partisipa iha semináriu ne’ebé inisia projetu “Livre atu Sai Ita-nia an Rasik – Kapasita Labarik sira ne’ebé Vulneravel Liu hodi Reklama Sira-nia Direitu”. Inisiativa ne’e finansia hosi Uniaun Europeia no implementa hosi Plan International Timor-Leste, serbisu hamutuk ho organizasaun sosiedade sivíl Ba Futuru no Mane Ho Vizaun Foun, ho objetivu atu reforsa protesaun direitu labarik sira nian no garante sira-nia asesu ba servisu esensiál sira. 476001994_122149119908382272_5391769647272709628_n

Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun subliña importánsia hosi inisiativa ida-ne’e atu konsolida polítika nasionál ba protesaun labarik sira. “Defeza ba direitus labarik nian konsagra ona iha Konstituisaun, no MSSI serbisu makaas ona, no kolabora ho organizasaun lokál no internasionál hodi apoia no proteje direitu labarik sira nian”, afirma Verónica das Dores. 476156713_122149117952382272_1381453100005089826_n

Ho durasaun ida ne’ebé prevee ba tinan tolu, projetu ne’e sei implementa iha munisípiu Dili, Baucau, Ermera no Manufahi. Prezidente INDDICA, Dinorah Granadeiro, destaka nesesidade hosi kompromisu koletivu ida atu garante protesaun infantíl, hodi hateten katak “ita hotu iha responsabilidade atu proteje labarik sira ne’ebé vulneravel liu. Ita tenke asegura katak sira iha konfiansa hodi reklama sira-nia direitu no denunsia situasaun violénsia ka abuzu nian”. 475980697_122149122080382272_2690025459481079183_n

Durante semináriu ne’e, asina mós Memorandu Entendimentu ida entre Institutu Públiku INDDICA no Plan International Timor-Leste, ho objetivu atu hametin kompromisu mútuu hodi promove no defende direitu no protesaun ba labarik sira. 476010039_122149122128382272_2641934372578638836_n

Objetivu prinsipál hosi projetu “Livre atu Sai Ita-nia an Rasik” ne’e mak atu prevene violénsia hasoru labarik, halakon prátika diskriminatória, reforsa kapasitasaun ba kuidadu-na’in no ajente komunitáriu sira nomos hametin papél sosiedade sivíl nian iha defeza direitus ba labarik sira. Sei lansa mós plataforma dijitál ida kona-bá edukasaun, denúnsia violasaun no promosaun partisipasaun labarik sira nian.

Embaixadór Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Marc Fiedrich, iha okaziaun asina kontratu projetu nian, iha fulan-dezembru liubá, afirma katak, “projetu ida-ne’e promove hosi vizaun simples ida, maibé kle’an: labarik hotu-hotu merese moris livre hosi violénsia no iha kbiit atu reklama sira-nia direitus”.

   Ba leten