Governu Reafirma Kompromisu ba Transparénsia no Boa Governasaun iha debate Konta Jerál Estadu tinan 2023

Seg. 27 janeiru 2025, 17:24h
WhatsApp Image 2025-01-27 at 10.48.24

Konta Jerál Estadu tinan 2023 hetan ona aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál iha loron 27 fulan-janeiru tinan 2025, ho votu a favor 58 no laiha votu kontra ka abstensaun. Debate ne’e hala’o iha Parlamentu Nasionál no partisipa husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, ne’ebé reprezenta Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. WhatsApp Image 2025-01-27 at 10.48.25

Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay durante debate iha Parlamentu Nasionál akompaña husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, no Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, husi Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, husi Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa, husi Vise-Ministru Asuntus Parlamentares, Adérito Hugo da Costa, no husi Vise-Ministru Finansas, Felicia Claudinanda da Cruz Carvalho. WhatsApp Image 2025-01-27 at 10.48.25 (1)

Konta Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 prepara hosi Ministériu Finansas bazeia ba informasaun ne'ebé fornese hosi órgaun Governu no servisu públiku sira. Dokumentu ida-ne’e aprezenta vizaun jerál komprensivu kona-ba jestaun finanseira Estadu nian, inklui rezultadu agregadu no individuál hosi entidade governamentál oin-oin, hanesan Fundu Konsolidadu Timor-Leste, Fundu Infraestrutura no Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu. Konta Jerál Estadu fó sai detalla kona-ba reseita no despeza sira ne'ebé maka halo iha tinan 2023, no mós saldu finanseiru sira iha tinan nia rohan.

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2023 retifikativu, aprova ona hafoin Governu Konstitusionál IX simu pose, hamenus dotasaun despeza nian hosi inisiál dolar amerikanu biliaun 2,157 ba dolar amerikanu biliaun 1,961, ne'ebé reprezenta redusaun ida husi dolar amerikanu millaun 195,2. Kona-ba valór absoluta globál sira, ezekusaun despeza Estadu nian hamutuk 76,1%, ne'ebé koresponde ba despeza dolar amerikanu bilaun 1,494.

Komisaun C Parlamentu Nasionál, ne’ebé trata asuntus Finansa Públika nian, “akompaña paresér globál favoravel hosi Kámara Kontas, hodi konsidera katak Konta Jerál Estadu ba tinan 2023 reprezenta ein jerál ho forma adekuadu iha ezekusaun orsamentál tinan 2023 nian”.

“Maske Governu IX foin mak asume jestaun administrativa no finanseira hahú husi loron 1 fulan-jullu tinan 2023”, data husi ninia tomada pose, Vise-Primeiru-Ministru, Kalbuadi Lay, destaka katak “Governu rekoñese katak prestasaun konta Estadu nian la’ós de’it obrigasaun legál ida, maibé mós hahalok responsabilidade morál nian ida hasoru povu.” Nia hatutan tán katak Konta Jerál Estadu hanesan “instrumentu esensiál ida hodi garante transparénsia, responsabilidade no governasaun di’ak iha utilizasaun rekursus públiku”.

Vise-Primeiru-Ministru ne’e subliña “papél importante ne’ebé Kámara Kontas hala’o nu’udar órgaun independente iha auditoria OJE”, no afirma katak “prosesu ne’e reflete kompromisu Estadu nian ba responsabilizasaun no respeitu ba prinsípius demokrátiku”.

Kalbuadi Lay reafirma katak “Governu Konstitusionál IX kompromete ona ho prinsípiu transparénsia no governasaun di’ak dezde inísiu ninia mandatu”. Garante katak “rekursu públiku hotu-hotu jere ho efisiénsia, ho foku ba dezenvolvimentu sustentável no bem-estar populasaun timoroan nian, garante katak ezekusaun orsamentál sira respeita ba padraun legál no prinsípiu sira administrasaun finanseira ne’ebé di’ak”.

   Ba leten