Garantia ba futuru Agrikultura iha Timor-Leste

IV Governu Konstitusionál define tiha ona planu esratéjiku ida iha tempu naruk ba agrikultura nasionál, kontinuasaun ba dezenvolvimentu produsaun ho forma ida atu bele asegura kapasidade alimentár populasaun nian. Nia objetivu mak atu avansa agrikultura subsisténsia ida ba merkadu.
Ita hatene katak, populasaun timorense besik porsentu 80 hela iha zona rurál, hodi hala’o knar agrikultura nian, nu’udár atividade ekonómiku prinsipál iha País.
Planu ne’e prevé ba dezenvolvimentu indústria agríkola ida, ba prosesu produtu nian, la’ós ba konsumu internu de’it, maibé mós ba esportasaun.Tuir Diretór ba Planeamentu Sekretária Estadu Agrikultura no Arborikultura,Octávio de Almeida,”buat hotu define tiha ona iha planu estratéjiku. Kona-ba termu indústria agríkola sira, ami tenke iha infra-estrutura. Ami tenke kria tan kondisaun hodi halo kanu irigasaun, nune’e mós, barrajén hodi rega aihoris sira. Ami mós hakarak uza regra ba prátika di’ak agrikultura nian atu bele proteje rai”.
Polítika agrikultura no dezenvolvimentu rurál, ne’ebé hala’o husi Governu, hakarak mós buka hodi bele optimiza produsaun oi-oin, mak hanesan kajú, kakau, baunilla, nú ka kafé, no seluk tan. Kona-ba sira seluk, Sekretária Estadu ba Agrikultura no Arborikultura forma tiha ona konjuntu ajuda ida ba dezenvolvimentu sektór kafé nian, tanba” produsaun kafé importante tebes ba país, no daudaun ne’e, hanesan fonte rendimentu prinsipál ida ba kontribuisaun Produtu Internu Brutu iha Timor-Leste”,tenik Octávio de Almeida.