Timor-Leste hametin kooperasaun ho Portugál iha área edukasaun no justisa durante vizita Ministru Negósius Estranjeirus Portugál nian

Ses. 13 setembru 2024, 11:30h
459411763_387901637699504_503009866922229715_n

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Iha loron 12 fulan-setembru tinan 2024, iha Palásiu Governu, hala’o sorumutu ho Ministru Negósius Estanjeirus Portugál, Paulo Rangel, iha ámbitu ninia vizita ofisiál mai país ne’e. Sorumutu ne’e foka liu ba hametin kooperasaun entre país rua ne’e, liuliu diskusaun kona-ba Programa Estratéjiku Kooperasaun (PEC, sigla iha lian portugés) tuirmai ba períodu tinan 2024-2028. 459216438_387901391032862_6805067503125306516_n

Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão manifesta ninia satisfasaun ba relasaun klean ne’ebé kontinua la’o entre Timor-Leste no Portugál, hodi subliña katak durante diskusaun iha sorumutu ne’e  “koooperasaun ho Timor iha área oin-oin” atu país rua ne’e “hetan akordu kona-ba área rua ne’ebé importante liu: setór justisa no setór edukasaun”.

Iha sorumutu ne’e, Paulo Rangel reafirma kompromisu Portugál nian atu kontinua apoia Timor-Leste iha setór rua refere, hodi destaka katak “iha área kooperasaun rua ne’ebé hetan ona susesu iha programa ikus, ne’ebé termina ona iha tinan 2023, maka hanesan justisa no edukasaun”. Ministru Negósius garante katak Portugál sei “ko’alia liu” atu “reforsa kooperasaun iha área edukasaun, iha ensinu lian portugés, maibé mós iha edukasaun ein jerál ba timoroan sira, no, tanba ne’e, mai ita reforsa dimensaun ida-ne’e no mós dimensaun justisa nian”. 459216942_387901957699472_4556682037361078174_n

Iha setór justisa, kooperasaun sei foka ba formasaun majistradu, no fortalese tribunál no prepara asesór sira ba administrasaun públika. Ministru subliña katak “Timor-Leste hanesan Estadu ida ne’ebé iha ninia valór demokrátiku husi Estadu Direitu, valór respeitu ba liberdade, ne’ebé aas tebes iha sentidu katak, iha espasu Sudeste Aziátiku ida-ne’e, Timor-Leste hanesan Estadu ida ne’ebé demokrátiku liu, iha ne’ebé respeita tebes ba liberdade imprensa no ida-ne’e hanesan rikusoin boot tebes.”

Aleinde koperasaun bilaterál, Paulo Rangel destaka importánsia jeoekonómika Timor-Leste nian iha Indo-Pasífiku, no afirma katak país ne’e, “ne’ebé uluk hanesan nasaun perifériku ida, ne’ebé iha sentralidade foun ne’e nia klaran, tanba Timor hanesan país ida ne’ebé halo tranzisaun entre Oseanu Índiku no Pasífiku”. Iha perspetiva ida-ne’e, Timor-Leste, “nu’udar país hiper-sentrál ida, la’ós país perifériku no ida-ne’e maka buat ida-ne’ebé ha’u hakarak bolu atensaun, sirkunstánsia jeopolítika no, liuliu, jeo-ekonómika, tanba ida-ne’e fatór atratividade nasaun ida-ne'e nian, ne'ebé Klaru katak ida-ne'e tenke konsidera iha desizaun sira investimentu no investimentu estranjeiru nian iha futuru”.

Partisipa mós Iha sorumutu ne’e Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas no Embaixadora Portugál iha Timor-Leste, Maria Manuela Freitas Bairos.

Paulo Rangel nia vizita mai Timor-Leste, ne'ebé hala’o husi loron 12 to’o 14 fulan-setembru, inklui mós enkontru sira ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, no ho Kardeál Dom Virgílio do Carmo, arsebispu Díli. Programa vizita ne’e inklui mós vizita ba projetu kooperasaun oioin, hanesan Eskola Portugeza Dili, Eskola CAFE Dili, obra misionária Irmãs Escravas da Santíssima Eucaristia e da Mãe de Deus, no projetu FOCO —Forma, Orienta/ Matadalan , Sertifika no Otimiza, ne’ebé parseria ho Universidade Nasionál Timor Lorosa’e.

Ministru Negósius Estranjeirus Portugál sei partisipa mós iha konferénsia lubun ida iha ámbitu selebrasaun aniversáriu Forsa Internasionál ba Timor-Leste (INTERFET) nian ba da-25.

   Ba leten