Governu hakat ba reabilitasaun no estensaun pista iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato

Ses. 16 agostu 2024, 10:05h
Presidente_Nicolau_Lobato_International_Airport_terminal,_2018_(01)

Governu deside ona atu avansa ho projetu reabilitasaun no estensaun pista iha Aeroporto Internacional Presidente Nicolau Lobato, inisiativa ida ho importánsia boot ba dezenvolvimentu infraestrutura nasionál.

Desizaun ida-ne’e foti hafoin halo análize ho kuidadu ba formatu sira ne’ebé kontrata ona ba projetu ne’e no tuir objetivu “dezenvolve Planu Diretór ba Aeroporto Internacional Presidente Nicolau Lobato, iha Dili, no kompleta nia expansaun, inklui pista no asegura kondisaun sira ne’ebé presiza atu nune’e aeroportu ida-ne’e iha kapasidade hodi simu pasajeiru millaun ida kada tinan ho padraun seguransa ne’ebé aas liu”, ne’ebé define iha Programa Governu Konstitusionál IX. Presidente_Nicolau_Lobato_International_Airport2

Ho expansaun pista ne’e, sei hala'o iha etapa tolu, aeroportu sei iha kapasidade hodi simu aviaun sira ne'ebé boot liu, ho signifikativu hadi’a infraestruturas ne'ebé iha. Etapa dahuluk prevee atu haluan pista atuál hosi metru 1.850 ba metru 2.100. Iha etapa daruak, pista sei hanaruk tan metru 400 ba tasi, hodi atinje komprimentu totál metru 2.500. Ikusliu, iha etapa datoluk, pista sei hanaruk tan metru 500 iha diresaun kontráriu, nune’e totál naruk atinje metru 3.000.

Aleinde haluan pista, projetu ne'e inklui konstrusaun torre kontrolu foun ida, instalasaun sistema iluminasaun modernu ida no reabilitasaun ba terminal pasajeiru nian. Finansiamentu ba projetu ida-ne’e hetan husi fonte oioin, inklui empréstimu husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, Sigla iha Lian Ingleza), apoiu finanseiru husi Governu Japaun no Austrália, nune’e mós alokasaun husi orsamentu Estadu Timor-Leste nian.

Inisiativa ida-ne’e reflete kompromisu Governu Konstitusionál IX nian hodi promove dezenvolvimentu sustentável no modernizasaun infraestrutura sira ne’ebé importante tebes iha país ne’e, ho objetivu atu hasa’e kreximentu ekonómiku no hadi’a sidadaun sira-nia kualidade moris.

   Ba leten