Entrega Materiál Reportajen ne’ebé sensivel ba Jéneru

Kin. 25 jullu 2024, 16:53h
452911957_806832828298465_5829130432320525283_n

Governu, liuhosi Sekretarias Estadu Igualdade no Komunikasaun Sosiál, kolabora ho Fundasaun Sentru Dezenvolvimentu Mídia no UN Women, iha loron 25 fulan-jullu tinan 2024, hala’o serimónia ida hodi entrega materiál sira ba Konsellu Imprensa. Materiál sira-ne’e, inklui Manuál Reportajen ne’ebé sensivel ba Jéneru, Livru Matadalan no Ferramenta Monitorizasaun, ho intensaun atu kapasita jornalista no profisionál mídia sira hodi prodús notísia ne’ebé promove abordajen inkluzivu no respeitu ba asuntu jéneru. 452625653_806832481631833_3420769974663902574_n

Iha serimónia ne’e, Sekretária Estadu Igualdade, Elvina Sousa Carvalho, subliña importánsia hosi mídia hodi muda mentalidade no promove igualdade jéneru. “Mídia no jornalista sira hala’o papél fundamentál hodi harii sosiedade ida ne’ebé ekuitativu liu. Liuhusi relatóriu sensivel ba jéneru, ita bele kontra estereótipu sira no haburas kultura respeitu no inkluzaun nian”, nia hatete. 451386299_806832531631828_296808132779845508_n

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, reforsa nesesidade abordajen étika no responsavel iha kobertura jornalístika. “Jornalista sira iha responsabilidade atu reflete diversidade sosiedade nian iha sira-nia reportajen. Promove igualdade jéneru iha mídia ne’e esensiál atu garante katak rona no respeita lian hotu-hotu”, nia destaka. 452850375_806832821631799_3049870971089289664_n

Prezidente Konsellu de Imprensa Otelio Ote hato’o kompromisu Konsellu Imprensa nian hodi uza material hirak-ne’e atu hasa’e abilidade profisionál media sira nian. “Fó ba jornalista sira ferramenta no orientasaun ne’ebé apropriadu sei permite kobertura notísia ne’ebé informadu no sensivel liu, hodi promove responsabilizasaun no padraun étika ne’ebé aas iha jornalizmu”, dehan Otelio Ote. 452853916_806832718298476_3473623685479483468_n

Nuntana Tangwinit, Espesialista Programa Feto Unidu ba Igualdade ONU nian, fó énfaze ba influénsia hosi mídia sosiál hodi forma atitude sosiál no prevene violénsia bazeia ba jéneru. Nuntana Tangwinit hatete katak "jornalizmu ne'ebé sensivel ba jéneru maka fundamentál atu kombate diskriminasaun no promove sosiedade ida ne'ebé justu liu”. Nia mós hatudu orgullu hodi “apoia inisiativa ida-ne’e ne’ebé ho objetivu atu hametin kapasidade mídia nian iha Timor-Leste”.

Eventu ne’e hetan partisipasaun hosi jornalista sira hosi mídia oioin, inklui reprezentante hosi estudante komunikasaun sosiál Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) no Universidade Oriental de Timor Lorosa’e (UNITAL).

Asaun ida-ne’e halo parte iha Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN-VBJ) 2022-2032, liuliu iha ninia pilár prevensaun.

   Ba leten