Governu Submete Protokolu Adezaun no Instrumentu Aseitasaun Akordu Subsídiu Peska nian ba Organizasaun Mundiál Komérsiu

Seg. 22 jullu 2024, 19:27h
429476289_258628580622901_6765930415066127639_n

Governu Timor-Leste ho haksolok hodi hato’o konaba submisaun  Protokolu Adezaun no Instrumentu Aseitasaun konaba Akordu Subsídiu Peska nian ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) ohin, 22 Jullu 2024, iha Jenebra, Suisa. Ida-ne'e nu’udar pasu istóriku ida ba nasaun,hodi loke dalan ba Timor-Leste hodi sai membru ofisiál OMK nian iha loron 30 fulan-agostu tinan 2024.

Ho plenu poderes ne’ebé  atribui hosi  Primeiru-Ministru  Kay Rala Xanana Gusmão, Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, no Ministru ba Turizmu no Ambiente,  Francisco Kalbuadi Lay, ohin sei aprezenta Protokolu Adezaun Timor-Leste nian ba  Diretora Jeral OMK, Dr. Ngozi Okonjo-Iweala.

Submisaun ida-ne'e nu'udar pontu kulminasaun hosi esforsu hotu ne'ebé envolve órgaun governu oioin, partikularmente Komisaun Interministeriál ba Timor-Leste nia adezaun ba OMK, Parlamentu Nasionál, lidera husi Fernanda Lay, Prezidénsia Repúblika, Dr. José Ramos Horta no ekipa téknika dedikadu hosi ministériu oioin no ajénsia autónoma sira.

Pedidu aplikasaun dahuluk Timor-Leste nian hodi sai membru OMK akontese iha Abril 2015, no iha 7 Dezembru 2016, Konsellu Jerál OMK estabelese Grupu Traballu ida hodi halo revizaun ba aplikasaun Timor-Leste nian tuir Artigu XII husi Akordu Marrakesh.

Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay, ne’ebé reprezenta IX Governu Konstitusionál, hato’o apresiasaun  klean ba kontribuisaun entidades  sira hotu ne’ebé envolve iha prosesu nee. "Ami nia jornada hodi sai membru plenu  OMK nian nuudar sasin  ida ba ami nia esforsu koletivu. Submisaun dokumentu sira ne'e la'ós prosesuál  bain bain ida,  maibé nu’udar deklarasaun ba ami nia prontidaun hodi simu responsabilidade no oportunidade sira ne'ebé  sei mai hodi sai membru OMK ."

Adezaun Timor-Leste ba OMK fo esperansa hodi hasa’e  ho signifikante dezenvolvimentu infraestrutura, kapitál umanu, no reforma polítika-lejislativa sira. Ida nee sei apoia mos implementasaun konaba reforma polítika ho estruturadu, lejislativa, no politika rai laran sira ne’ebé nesesáriu hodi kumpre kompromisu sira  OMK nian.

Aleinde ne’e, submisaun Instrumentu Aseitasaun konaba Akordu Subsídiu Peska nian, ne’ebé ratifika ona husi Parlamentu Nasionál iha loron 10 Jullu 2024, subliña mos kompromisu Timor-Leste nian hodi aslera inisiativa sira hosi  ekonomia azul no mos reforsa prioridade governu nian konaba  diversifika ekonomia nian.

Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay mós hatutan, “Hodi implementa kompromisu sira OMK nian no aproveita oportunidade sira hosi membru OMK nian, apoiu hosi membru sira OMK nian no ami nia parseiru dezenvolvimentu sira esensiál nafatin. Wainhira  ami hahú kapítulu foun ida-ne'e, ami fiar katak ho ita-boot sira nia apoiu, ami la'ós de'it kumpre ami nia kompromisu sira maibé ami mós sei kontribui ho pozitivu ba sistema komérsiu globál.”

Ho adere ba OMK, Governu Timor-Leste komprometidu hodi rezolve dezafiu sira liuhosi esforsu kontínuasaun kona-ba reforma nesesáriu sira, kapasitasaun, no implementasaun polítika estratéjiku sira. Ida-ne’e sei prepara di’ak liután Timor-Leste nia integrasaun no kooperasaun iha ekonómia rejionál, partikularmente  adezaun ba ASEAN iha tinan 2025 hodi partisipa iha Akordu Komérsiu Livre iha tempu oin mai.

Wainhira Timor-Leste hakat ba palku globál, Governu optimista katak adezaun ba OMK  nu’udar katalizadór ba kreximentu ekonómiku  sustentável, hodi haburas ambiente  komérsiu ho nia benefísiu fahe ba ema Timoroan hot-hotu.

   Ba leten