Timor-Leste Hahú Preparasaun OJE tinan 2025 ho foku ba investimentu iha infraestrutura estratéjika, reforsu Ekonomia no Hadi’an Sidadaun nia Moris-Di’ak

Ses. 05 jullu 2024, 17:44h
WhatsApp Image 2024-07-05 at 11.22.29

Governu Timor-Leste, liuhusi Ministériu Finansas, ohin, loron 5 fulan-jullu tinan 2024, realiza Jornada Orsamentál, semináriu ida ne’ebé marka inísiu prosesu elaborasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2025 nian. Eventu ne’e realiza iha auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansas, halibur membrus Governu, reprezentante Parlamentu Nasionál, autoridade munisipál no ajénsia autónoma sira. WhatsApp Image 2024-07-05 at 11.22.29 (1)

Ho nia tema “Investe iha infraestrutura estratéjiku, hakbi’it ekonomia no hadi’ak sidadaun nia moris-di’ak”, Jornada Orsamentál tinan ida-ne’e hahú ho diskursu husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, no Vise-Ministra Finansas, Felícia Claudinanda Cruz Carvalho.

Iha ninia diskursu, Primeiru-Ministru ko’alia-liu importánsia ba sorumutu ida-ne’e, marka tinan dahuluk mandatu Governu Konstitusionál da-9 nian. Primeiru-Ministru reafirma katak, “osan povu nian tenke jere ho di’ak”, hodi subliña korresaun irregulár sira iha sistema finanseiru hanesan preokupasaun prinsipál ida Governu nian iha tinan ikus ne’e. Foka-liu mós kona-ba nesesidade atu hametin instituisaun Estadu no hadi’a funsionalizmu públiku, hodi salienta katak, úniku objetivu ba sé maka kaer kargu públiku maka hadi’a nasaun ne’e. WhatsApp Image 2024-07-05 at 11.22.27

Vise-Ministra Finansas, Felícia Claudinanda Cruz Carvalho, afirma katak, “ita-nia tema ba tinan ida-ne’e mak ‘Investe iha infraestrutura estratéjiku, hakbi’it ekonomia no hadi’ak sidadaun nia moris-di’ak – foku ida ne’ebé subliña ita nia komprimisu ne’ebé konsistente ba Timor-Leste nia progresu no prosperiedade”. Governante ne’e mós destaka katak orsamentu ba tinan 2025 ne’e nu’udar “roteiru ida ba ita nia futuru”, ho objetivu atu “lansa baze sira ba ekonomia Timor-Leste ida ne’ebé diversifikada no reziliente to’o tinan 2028”. WhatsApp Image 2024-07-05 at 11.22.28

 Vise-Ministra afirma katak “ita-nia foku ba investimentu estratéjiku iha infraestruturas la’ós de’it kona-ba konstrusaun edifísiu ka estrada sira”. Ida-ne’e kona-ba harí fundasaun sira ba kreximentu ekonómiku, hadi'a ita-nia sidadaun sira moris loroloron nian, no kria plataforma ida ba jerasaun sira iha futuru atu moris prósperu.” Nia hateten mós katak “ita-nia dependénsia maka’as tebes ba iha Fundu Petrolíferu ba finansiamentu orsamentál nu’udar preokupasaun bo’ot ida”, senáriu ne’ebé “presiza asaun urjente atu diversifika ita-nia fonte reseita sira no hamenus dependénsia ba setór ida de’it”.

 “Atu resolve kestaun ne'e, ita presiza hadi’a no hasae programa formasaun profissional nian, hadi'a asesu ba edukasaun ho kualidade, no kria ambiente ida ne'ebé fó apoiu ba empreendedorizmu. Atu investe iha ita-nia Jovem sira, ita bele deskobre sira nia potensiál no lori kreximentu ekonómiku ba tempu naruk nian”, konklui Vise-Ministra Finansas.

 Vise-Ministra Finansas, Felícia Claudinanda Cruz Carvalho, termina ninia intervensaun ho apelu ida ba partisipante sira hotu atu “akompaña workshop ida-ne'e ho hanoin ne’ebé nakloke”, ho objetivu atu “troka ideia inovativu sira, no fahe kompromisu ba ita nia nasaun nia futuru”. “Hamutuk, ita elabora orsamentu ida ne’ebé sei la’ós de’it, hametin ita-nia ekonomia maibé mós hasa’e sidadaun timoroan ida-idak nia moris-di’ak”.

Durante sesaun oin-oin iha eventu ne’e, diskute kestaun makroekonómika, estratéjia orsamentál no dezempeñu iha setór finanseiru. Aprezenta mós proposta prioridade, despeza obrigatória no senáriu sira ba tetu fiskál tinan 2025.

   Ba leten