Primeiru-Ministru Partisipa iha Enkontru hodi Fahe hanoin iha Ámbitu Selebrasaun Loron Mundiál Lian Portugeza

Kin. 09 maiu 2024, 17:00h
438303777_305811329241869_5605118277676846270_n

Iha ámbitu Semana Lian Portugeza, ne’ebé selebra Loron Mundiál Lian Portugeza no Kultura Komunidade País Lian Portugés (CPLP, sigla iha lian portugés) nian, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, nu’udar oradór konvidadu ida ba enkontru hodi fahe hanoin ho nia títulu “Hakerek iha Portugés”, ne’ebé promove husi Parlamentu Nasionál. Eventu ne’e realiza iha loron 8 fulan-maiu tinan 2024, iha Salaun Nobre Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun.

Ko’alia iha audiénsia ida ne’ebé maioria kompostu husi joven universitáriu no futuru profesór lian portugeza no literatura portugeza, Primeiru-Ministru ko’alia-liu kona-ba importánsia leitura iha prosesu akizisaun koñesimentu nian, hodi insentiva ema hotu atu kuda ábitu leitura ne’ebé regulár.

Aleinde Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé rekoñesidu ho ninia obra poétika, enkontru hodi fahe hanoin ne’e konta ho partisipasaun akadémika no personalidade ne’ebé liga ba hakerek no tradusaun iha Timor-Leste, hanesan Mara Bernardes de Sá, autora ba livru “Ruy Cinatti ‘Senhor da Chuva’”, Sofia Santos, ne’ebé responsavel ba tradusaun tetun obra “Os Velhos Também Querem Viver” husi Gonçalo M. Tavares , João Paulo Esperansa ne’ebé rekoñesidu nu’udar tradutór tetun ba obra literária oioin, ne’ebé inklui obra Eça de Queirós no Vicente Paulino nian, akadémiku no poeta timoroan ho obra poétika iha lian portugeza ne’ebé publika ona. Oradór ida-idak partilla ho audiénsia kona-ba sira-nia prosesu kriativu, eskrita no/ka tradusaun.

 Loron 5 fulan-maiu define ofisiálmente iha tinan 2009 husi CPLP, organizasaun inter-governamentál ne’ebé halo lian portugeza hanesan pilár ida ba sira-nia identidade, ho objetivu atu selebra lian portugeza no kultura luzófona. Iha tinan 2019, durante sesaun Konferénsia Jerál UNESCO nian ba da-40, proklama ona loron 5 fulan-maiu kada tinan hanesan “Loron Mundiál Lian Portugeza”.

Ho ema ne’ebé ko’alia lian portugés liu millaun 265 iha kontinente hotu-hotu, lian portugeza nu’udar lian ida ne’ebé dezenvolvidu liu iha mundu no ko’alia liu iha emisfériu súl. Mantein hanesan lian prinsipál ida iha komunikasaun internasionál, ho expansaun jeográfika signifikativa ne’ebé prevee ona ba futuru.

Enkontru hodi fahe hanoin ne’e konta ho prezensa husi Prezidente Parlamentu Nasionál, Primeiru-Ministru, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Vise-Ministra Negósius Estranjeirus ba Asuntus ASEAN, Deputadu sira, Sekretáriu -Jerál, estudante sira husi ensinu superiór no ilustre konvidadu sira seluk.

   Ba leten