Impostánsia Estatutu UNTL nian

Universidade Nasionál Timor Lorosa’e mak nanis kedas sai hanesan Servisu Publiku Estadu nian ida no, ema hirak ne’ebé mak hanorin no servisu iha ne’ebá tuir regra, sira ne’e funsionáriu públiku.
Tandeit Servisu Estadu nian, iha hala’o Administrasaun Indirekta Estadu nian no Estadu mak selu, nia tenki iha duni kapasidade juridika husi pesoa kolektiva ne’ebé mak iha Direitu Publiku. Katak, hanesan Servisu Estadu nian hirak hotu, UNTL mós presiza iha baze legal ida no estrutura ida ne’ebé mak kompativel ho natureza ida ne’e, hanesan Dekretu-Lei n.0 2/2008, 16 Janeiro (iha n0. 1 Artigu 6o) hakarak ida ne’e. Karik la hanesan ne’e mak Universidade Nasionál labele hetan Orsamentu no labele hetan rekoñesimentu ba ninia estrutura Hanorin no Sientífika nian. Ida ne’e vale mós ba kondisaun hirak uluk nian konabá direitu no obrigasaun hirak propriu no, nune’e mós, regra hirak konabá jestaun rekursu hirak umanu no patrimonial rasik.
Ministro Edukasaun hato’ mos motivu rua ne’ebé esplika konabá importánsia partisipasaun Governu nian iha elabora Estatutu ba UNTL: “Bad a-uluk, hanesan Universidade publika, Estadu fob a nia misaun social atu kontribui ba prosesu dezenvolvimentu rekursu umanu iha nivel hotu-hotu no iha sektor hotu-hotu. Da-rua katak, hare ba Estadu mak selu, liu porsentu 90 ba aktividade hirak husi Universidade Nasionál nian, mak nia bele intervein iha kestaun jestaun nian. Ami la kohi intervein iha kestaun hirak akadémiku, peskiza ka investigasaun sientífika nian. Maibé ami iha direitu no devér atu partisipa iha jestaun instituisaun nian basá ida ne’e instituisaun estadu nian ida”.
Objetivu Governu nian mak atu asegura ezisténsia rekizitu hirak nesesáriu ba Universidade atu nia bele kumpri ninia misaun ida prinsipál mak atu haburas no haklake koñesimentu. Buat ida mós atu liu husi Estatutu ne’e, bele asegura ezisténsia aktividade hirak konabá ensinu, apredizajen, peskiza no investigasaun sientífika.
“Hau hanaoin to’o ona tempu atu Universidade Nasionál bele iha ninia Estatutu rasik ne’ebé rekoñesidu. Estatutu ida ne’eb´e rekoñesidu no aprovadu, la’os deit iha nível Estadu nian, maybe mos Universidade sira hotu iha rejiaun ASEAN nian, mós iha nível internasionál”, hatutan Ministru Edukasaun.
Buat ida tan katak prosesu elabora Estatutu UNTL mai husi hafoin hetan akreditasaun internasionál ba iha universidade no institute hirak hotu iha Timor-Leste, ne’ebé mak hahúiha 2008. Ekipa peritu internasionál nian ida investiga instituisaun hirak ne’ebé mak hakarak hetan akreditasaun no sira fo klasifikasaun ida ba instituisaun hirak ne’e. Universidade Nasionál Timor Lorosa’e hetan 77%. “Ida ne’e sufisiente atu nia bele liu, maibe la’os ideal, tuir ita hotu hein atu nia sai nune’e. Hau tenik, Estadu hanesan selu maka’as liu ba UNTL, nia tenki fo meiu hirak Universidade presija atu bele hetan kondisaun hirak minimu hodi kumpri ninia misaun” haklean tan João Câncio Freitas.
Governu hakarak, mós, atu kontribui ba dezenvolvimentu universidade hirak hotu ne’ebé mak hetan akreditasaun, “tandeit sira hotu hola parte iha rede oferta edukasaun nian, hare husi ensinu superior, no sira mak forma hela klosan timor-oan sira, universidade hirak ne’e la forma klposan husi paíz hirak seluk” hatutan tan Ministru, hodi dehan sai tan katak Governu oras ne’e hanoin hela atu oinsá bele haklake investimentu ne’e.