Governu aprezenta OJE 2024 ho Investimentu Estratéjiku iha Setór Produtivu no Kapitál Sosiál ba futuru ne'ebé prosperu no sustentável

Ter. 12 dezembru 2023, 11:17h
WhatsApp Image 2023-12-12 at 11.11.56

Governu Konstitusionál IX ohin, loron 12 fulan-dezembru tinan 2023, aprezenta iha Parlamentu Nasionál, Proposta Lei (PPL) Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2024, ho tema sentrál “Harii ponte ida ba loron aban: investe iha setór produtivu no kapitál sosiál”.

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2024 ne’ebé propoin husi Governu ho valór konsolidadu dolar amerikanu billaun 1,95 ba Administrasaun Sentrál, Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) no Seguransa Sosiál, la inklui Fundu Rezerva Seguransa Sosiál. Montante ida ne’e inklui dotasaun ida ho dolar amerikanu billaun 1,83 ba Administrasaun Sentrál no dolar amerikanu millaun 60 rezervadu ba RAEOA no dolar amerikanu millaun 347,6 ba Seguransa Sosiál.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha ninia diskursu abertura debate nian hateten katak Governu sintetiza, “iha orsamentu ida-ne’e, objetivu estratéjiku husi Programa Governu Konstitusionál IX iha pilár fundamentál rua: setór produtivu no kapitál sosiál”,  hodi kontribui “ba konstrusaun futuru ida-ne’ebé prósperu no sustentavel”.

Ba ida-ne’e, Governu hakarak promove “investimentu iha infraestrutura públika, iha kapasidade produsaun no kriasaun empregu, no iha diversifikasaun ba setór ekonómiku sira ne’ebé sei kontribui atu dudu kreximentu ekonómiku” no husi “pontudevista sosiál, investimentu iha edukasaun, saúde, inkluzaun, kombate moris-kiak no protesaun ba meiu ambiente terrestre no marítimu, ho liafuan badak, investimentu iha setór sira ne’ebé ho impaktu diretu  atu hadi’a timoroan sira-nia kualidade moris ho rezultadu ba tempu naruk”. WhatsApp Image 2023-12-12 at 11.12.12

Xefe Governu esplika katak “atu bele implementa medida estratéjika sira hodi hasa’e setór produtivu no kapitál sosiál, presiza halo transferénsia husi Fundu Petrolíferu liu fali Rendimentu Sustentavel Estimadu” ne’ebé sei serve “atu investe iha diversifikasaun ekonómika no la’ós atu sustenta despeza atuál Estadu nian”. Primeiru-Ministru hateten mós katak “sein investimentu la iha kreximentu, laiha mós dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál. Sein investimentu, la bele dinamiza setór produtivu sira ne’ebé hamosu empregu, nune’e mós dezenvolve sidadaun saudavel, kualifikadu ne’ebé bele kontribui ba diversifikasaun ekonómika, ne’ebé importante tebes hodi evita Fundu Petrolíferu ne’e menus ba beibeik”. “Investimentu iha agrikultura, peskas no pekuária, turizmu, iha indústria ki’ik no média nomós empreza sira no apoiu ba inisiativa privada. Ho liafuan seluk, iha setór hotu ne’ebé promove kriasaun sustentu no rendimentu ba família, nune’e mós reforsa soberania no independénsia liuhusi troka sasán importadu sira ho produsaun rai-laran”.

Xanana Gusmão salienta katak “Governu komprometidu atu estabelese baze abastesimentu no refinaria ida iha Kosta Súl, hodi liga ba kadoras Greater Sunrise, ho objetivu atu dezenvolve indústria petrolífera nasionál ida ne’ebé, aleinde buat seluk tan, fó serbisu ba timoroan sira”, tanba “iha país ida hanesan ita-nian ne’ebé sei joven no frajil, iha ne’ebé besik 60% hosi ita-nia populasaun menus hosi tinan 25, presiza iha korajen hodi investe iha projetu sira ne’ebé transforma ekonomia no konsolida estabilidade nasionál”. WhatsApp Image 2023-12-12 at 11.12.13

“Ba moris-di’ak no dezenvolvimentu sustentável futuru Timor-Leste nian," Primeiru-Ministru remata ninia intervensaun ho agradese antes ba kontribuisaun no ezijénsia husi membru Parlamentu Nasionál sira" atu nune’e ‘ponte’ ida-ne'ebé ohin ita halo ba loron aban, bele sai forte no reziliente ba dezafiu hotu-hotu ne'ebé ita prevee no ba dezafiu hotu-hotu ne’ebé ita la bele prevee”.

Komisaun Finansas Públikas (Komisaun C) Parlamentu Nasionál nian, iha ninia Relatóriu no Paresér kona-ba Projetu Proposta Lei, temi katak "halo análize komparativu ida ho Orsamentu Jerál Estadu ne'ebé aprova ona ba tinan 2023, ita bele konklui katak OJE ne'ebé propoin ona ba tinan 2024 hetan redusaun husi dolar Amerikanu rihun 130, ka 6,6% kompara ho OJE 2023, iha parte boot tanba redusaun iha kategoria Transferénsias Públikas ne'ebé reprezenta 44,7% husi despeza OJE daudaun ne’e nian. Iha tinan 2024, despeza sira ho transferénsias públikas mós hetan redusaun 28.7% kompara ho OJE ba tinan 2023.  Redusaun ida-ne'e tanba nesesidade atu redús despeza públika no aumenta efisiénsia Estadu nian”. WhatsApp Image 2023-12-12 at 11.12.15

Relatóriu ne’e mós hatudu katak "karik ita kompara OJE tinan 2023 ho PPL OJE tinan 2024, tuir klasifikasaun funsionál, ita bele konklui katak aumentu boot iha orsamentu konsentra iha área protesaun sosiál, ne'ebé aumenta husi dolar Amerikanu millaun 208 sai dolar Amerikanu millaun 467, aumentu ida ho 124,6%. Aumentu ida-ne'e tanba nesesidade atu hatán ba nesesidade sira populasaun nian, ne'ebé hasoru kustu moris no pobreza ne’ebé aumenta. Área sira seluk ne'ebé rejista aumentu signifikativu mak asuntu ekonómiku (45,3%), hela-fatin no infraestrutura koletivu (49,3%) no saúde (13,6%)".

"Tuir klasifikasaun iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED), setór Kapitál Sosiál lidera ho 31,9%, ne’ebé hatudu kompromisu Governu nian atu fó prioridade ba investimentu iha asisténsia sosiál, edukasaun no saúde. Hafoin ne'e, setór Kuadru Institusionál hetan 29,6%, destaka énfaze iha konsolidasaun estrutura no instituisaun Governu nian". "Iha Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2024, setór Dezenvolvimentu Infraestrutura aloka ho 27,8%, ne'ebé hatudu investimentu boot iha konstrusaun no hadi’a estrutura fízika esensiál sira. Ikusliu, setór Dezenvolvimentu Ekonómiku simu dotasaun 10,7%, hatudu esforsu ida-ne’ebé konsentra atu dudu kreximentu ekonómiku no inisiativa dezenvolvimentu”.

Proposta Lei ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2024 sei debate iha jeneralidade to'o aban, loron 13 fulan-dezembru. Diskusaun no votasaun iha espesialidade, ho análize detallada kada artigu proposta Governu nian, sei hahú iha loron tuirmai no tenke remata to'o loron 20 fulan-dezembru, ho votasaun finál globál. Hafoin, sei hetan redasaun finál Dekretu nian husi Komisaun C ne’ebé sei haruka ba Prezidente Repúblika iha loron 22 fulan-dezembru tinan 2023.

   Ba leten