Governu entrega Proposta Orsamentu Jerál Estadu tinan 2024 nian ba Parlamentu Nasionál

Kin. 23 novembru 2023, 17:52h
WhatsApp Image 2023-11-23 at 17.21.37

Governu liuhusi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, Vise-Ministru Asuntus Parlamentares, Adérito Hugo da Costa, no Vise-Ministra Finansas, Felicia Carvalho, ohin loron 23 fulan-novembru tinan 2023, entrega Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2024 nian ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay. WhatsApp Image 2023-11-23 at 17.21.38

OJE tinan 2024 ho valór totál konsolidadu millaun rihun US$ 1,95 ba Administrasaun Sentrál, RAEOA no Seguransa Sosiál, sein Fundu Rezerva Seguransa Sosiál. Valór ida-ne'e inklui dotasaun millaun rihun US$ 1,83 ba administrasaun sentrál no millaun US$ 60 ba RAEOA.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha nia karta ne'ebé dirije ba Prezidente Parlamentu Nasionál, hamutuk ho Proposta Lei, salienta katak OJE tinan 2024 " ho ninia orijen iha objetivu estratéjiku ne'ebé define ona iha Programa Governu Konstitusionál IX" no "lansa baze sira hodi konkretiza objetivu sentrál sira ne'ebé trasa ona ba tinan lima oin-mai, ne’ebé define hanesan prioridade investimentu públiku iha infraestrutura fundamentál no kreximentu ekonómiku nu’udár motór sentrál no fundamentál ba dezenvolvimentu nasionál". WhatsApp Image 2023-11-23 at 18.00.54

Primeiru-Ministru mós temi katak "Governu identifika área krusiál tolu hodi realiza investimentu substansiál iha área infraestrutura produtiva sira," ne'ebé inklui setór eletrisidade, konstrusaun infraestrutura, petróleu no gás naturál, no subliña importánsia hodi "garante fornesimentu enerjia ida ne'ebé fiável no asesivel ba populasaun no empreza sira," no mós dezenvolve infraestrutura no otimiza rekursu naturál nasionál sira hodi promove dezenvolvimentu ekonómiku sustentável.

Xefe Governu destaka mós katak “Orsamentu Jerál Estadu tinan 2024 marka mós adosaun ba inisiativa no reforma prioritária no estratéjika lubun ida ne’ebé prevee iha Programa Governu nian”, hodi alkansa prioridade sira Governu Konstitusionál IX nian ba “diversifikasaun ekonómika no kriasaun empregu”. Hosi inisiativa no reforma sira-ne’e, Primeiru-Ministru destaka dezenvolvimentu Kosta Súl, finalizasaun prosesu definisaun fronteira terrestre no marítima ho Indonézia, konkluzaun instalasaun kabu fibra ótika, reforma iha setór justisa, no, aumentu apoiu Estadu nian ba ferik-katuas no inválidu sira, hamutuk ho “investimentu iha setór fundamentál, hanesan agrikultura, peskas, pekuária, turizmu no promosaun ba indústria ki’ik no média sira”, “ho objetivu atu hamenus dependénsia ba sasán importadu sira liuhusi troka produtu sira ne’ebé bele fabrika iha rai-laran, hodi promove aumentu ba oportunidade formasaun no kriasaun empregu”. WhatsApp Image 2023-11-23 at 18.00.54 (1)

“Atu bele halo adosaun ba medida estratéjika no indispensável sira hodi fó satisfasaun ba nesesidade jerasaun atuál nian no fó ferramenta sira ba jerasaun tuir-mai, hodi promove moris-di’ak ba ema hotu no ba sidadaun timoroan ida-idak no hodi asegura dezenvolvimentu sustentavel país nian iha tempu naruk”, Primeiru-Ministru submete ona “hodi hetan konsiderasaun hosi Parlamentu Nasionál, aprovasaun transferénsia husi Fundu Petrolíferu ne’ebé boot liu Rendimentu Sustentavel Estimadu”.

Ho konsiderasaun katak “ita iha ona fulan-novembru nia rohan, nomos loron 28 fulan-novembru  no loron 7 no 8 fulan-dezembru nu’udar feriadu nasionál, ho períodu Natál ne’ebé besik ona, Xefe Governu husu “atu Parlamentu Nasionál atu determina karater urjénsia iha prosesu lejizlativu kona-ba Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2024”, tanba “apresisaun ba proposta orsamentál lahó urjénsia sei impede konkluzaun ba prosesu lejizlativu molok tinan ida-ne’e remata, ne’ebé sei implika prorrogasaun vijénsia Lei Orsamentu Jerál Estadu tinan 2023 nian ba tinan 2024 no, tanba ne’e, aplikasaun hosi rejime duidesimál”.

   Ba leten